U džamiji na Igmanu večeras je proučena “Bedrija” i održan poseban program povodom obilježavanja Lejletu-bedra.
Na brdu Bedr, blizu grada Medine, 17. ramazana 624. godine dogodila se prva bitka u historiji islama. Muslimana je u toj historijskoj bitki bilo 313, a njihovih neprijatelja, idolopoklonika je bilo 1.300. Iako brojčano slabiji, muslimani su, predvođeni Muhammedom, a.s., vojno porazili neprijatelje.

Učenje Bedrije, arapskog teksta u prozi u obliku dove, u kojem se po arapskoj abecedi spominju imena svih 313 učesnika u bitki na Bedru, jedan je od značajnijih načina čuvanja sjećanja na Bedr u vjerskoj praksi muslimana Bosne i Hercegovine.

Večerašnji program „Bedrija u Bosni i Hercegovini“ izveli su vojni i imami Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, a kao izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice prisustvovao mu je Ismail-ef. Smajlović, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice, kao i drugi zvaničnici Islamske zajednice.

„Povijest ljudskog roda je prepunjena činjenicama pozitivnog odnosa muslimanske vojske prema protivniku. Od Poslanikova, a.s., odnosa prema zarobljenicima bitke na Bedru, Omerovog, r.a., ulaska u Jerusalem 638. godine, Salahuddina Ejjubije prema križarima, Sultan Fatiha prema nemuslimanima kada je došao u Bosnu, do otpora muslimana u sastavu Armije RBiH tokom 1992-95. godine. Muslimani i učešćem u borbi čuvaju dostojanstvo vjernika tolerirajući različitosti i respektirajući protivnika“, kazao je direktor Smajlović u džamiji na Igmanu.

Poručio je, između ostalog, kako moć oružja i snaga vojnih jedinica treba biti u funkciji mira i razvijanja dobrih odnosa među ljudima.

„Stoga iskustvo muslimana u Bosni i Hercegovini ukazuje da udaljavanje od vjere, udaljava čovjeka od dobra, pa kada ljudi izgube vrline humanosti zapadaju u grijeh koji ih udaljava od Boga a bez Božije zaštite čovjek trpi zlo i ide trasom koja vodi u poniženje, propast i ponor. Zato su muslimani Bosne i Hercegovine sjećanjem na Bedr izražavaju opredjeljenje za vrijednosti, vrline i dobre odnose u svim relacijama društvenog života“, naglasio je Smajlović.

„Bedriju“, čiji je autor mr. Mehmedalija-ef. Hadžić, večeras je čitao hafiz Aldin Hodžić, a dovu na kraju programa proučio je glavni imam Oružanih snaga Bosne i Hercegovine Nesib-ef. Hadžić.

Stoljećima je u Bosni i Hercegovini učenje Bedrije bio znak sjećanja na šehide Bedra, ali i crpljenje duhovne snage iz ovog događaja za prevazilaženje problema sa kojima su se muslimani u vrijeme različitih državnih stega i kušnji susretali.
Bedrija se učila i u drugim dijelovima muslimanskog svijeta, a na prostorima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini se učila u porodičnom krugu Merhemići, Mujezinovići i drugi, zatim u Tabačkom mesdžidu i tekiji „Nadmlini“ u Sarajevu, a ovim programima je prisustvovao i reisu-l-ulema.

Tradicija Bedrije dolazi sa čvrstom vezom šehida Bedra i bosanskohercegovačkih šehida.