Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Tuzli poručio da je u Kur’anu naša slava, naša čast i dostojanstvo, ali i naša snaga, te da se treba primjereno odnositi prema njemu.

Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa i Institut za društvena i religijska istraživanja Tuzla organizirali su dvodnevnu naučnu konferenciju s međunarodnim učešćem pod nazivom „Institucija hifza Kur’ana u Bosni i Hercegovini“, a na svečanom otvorenju konferencije obratio se reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema je ovom prilikom kazao da je Kur’an Božija Objava, čiji će propisi važiti sve do Smaka svijeta i čija će učenja ljude podsjećati na njihovog Gospodara i učiti ih pravilima života na ovom svijetu i onome što će im i život na drugom svijetu učiniti lijepim i blagoslovljenim.

„Kao što je kazao allamah Tabatabai: ‘Kur’an se u svojim temama ne posvećuje jednom od naroda kao što je naprimjer, arapski narod. Također, Kur’an ne izdvaja ni neku grupu kao što su muslimani. Kur’an, naime, upravlja svoj diskurs i prema nemuslimanima kao što govori i o muslimanima. Argument za ovu tvrdnju jesu mnoga obraćanja upravljena u Kur’anu prema mušricima, paganima, politeistima, Sljedbenicima Knjige, Jevrejima, Sinovima Israilovim, kršćanima… (Kur’an) navodi dokaze za svaku od ovih grupa i poziva ih svojim istinitim spoznajama i razmišljanju o njegovim plemenitim navodima i ajetima’. Prema tome, onaj ko bude postupao po tom učenju i poduzimao adekvatne mjere, taj će i biti uspješan. To važi i za život na ovome svijetu, i za život na ahiretu. Muslimani su pozvani da se upoznaju s tim pravilima i da ih usvoje i primijene u životu – da bi uspješni bili na oba svijeta“, kazao je reisul-ulema.

Oni koji nisu muslimani, ili koji čak nisu ni religiozni, ili su indolentni prema životu na onom svijetu a dokuče i primijene pravila za uspjeh na ovom svijetu, oni će na dunjaluku biti uspješni, dodao je on.

„U suri El-Kehf, Kur’an govori o Zulkarnejnu, paradigmi uspješnog vlada na ovom svijetu, i na nekoliko mjesta naglašava da je ‘posegnuo za pravim sredstvom’ (etbe’a sebeba), tj. poduzeo je adekvatne mjere za ono što je želio postići. Iako je Zulkarnejn vjernik, u navedenim slučajevima on biva uspješan ne zbog svog vjerovanja, već zbog poduzimanja pravih mjera, ulaganja napora i posezanja za adekvatnim sredstvom. Drugim riječima, i da nije bio vjernik a postupao kako je postupao – bio bi uspješan na ovom svijetu“, istaknuo je reisul-ulema.

Uzvišeni Bog, dakle, snažnu poziciju na ovom svijetu dodjeljuje i muslimanima i nemuslimanima, shodno njihovoj posvećenosti cilju, uvažavanju pravila i poduzimanju adekvatnih mjera i napora, akcentirao je reisul-ulema.

„U Kur’anu se to jasno naznačava. Primjeri vladara vjernika, kojima je data jaka pozicija na ovom svijetu, jesu: Zulkarnejn, Jusuf i Sulejman, a.s., dok se to isto navodi za brojne nevjerničke narode: za Ada, Semuda i brojne druge. U 6. ajetu sure El-En’am Kur’an kaže: Zar oni ne znaju koliko smo Mi naroda prije njih uništili, kojima smo na Zemlji mogućnosti davali kakve vama nismo dali i kojima smo kišu obilatu slali i učinili da rijeke pored njih teku, pa smo ih, zbog grijehova njihovih, uništavali, i druga pokoljenja, poslije njih, stvarali.  Još kaže I kada bi zaboravili ono čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili“, naveo je reisul-ulema.
Potcrtao je da je „ovo veliko upozorenje čovječanstvu“.

„Zašto su narodi kojima je bila dodijeljena ‘snažna pozicija’ na ovom svijetu na kraju završavali tragično, stradavali ili bili uklanjani sa scene? Nije to, dakle, bilo zato što su bili malobrojni i slabi, već – kako Kur’an kaže – ‘zbog grijeha njihovih’. Drugim riječima, zbog toga što nisu zastupali ono što vodi i uspjehu i snažnoj poziciji i na ahiretu, koji i jest krajnji cilj i konačno odredište čovjekovo, već su se ogrešivali o to i svu pažnju posvećivali dunjaluku, ne slijedeći i one puteve koji vode dobroj poziciji na ahiretu“, izjavio je on.

Reisul-ulema je čestitao organizatorima konferencije na odabiru teme.

„Ukoliko, dakle, posvetimo potrebnu pažnju Kur’anu, pravilno razumijemo njegovu poruku, primijenimo ono što nalazimo u njemu, poduzmemo adekvatne mjere i posegnemo za adekvatnim sredstvom, sasvim sigurno ćemo imati snažnu poziciju i na ovome svijetu. Napominjem da ‘hifz’ ne znači samo pamćenje i učenje napamet, već znači i čuvanje. Čuvanje njegovog sadržaja od zaborava i gubljenja u lavirintima života. Kur’an, dakako, čuvamo i pamćenjem, ali više: njegovim iščitavanjem, razumijevanjem i življenjem po njemu. I izvođenjem kulturnih obrazaca iz njega“, zaključio je u obraćanju reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.