Dugogodišnje poznanstvo obavezalo kakanjsku muallimu Elvedinu Plasto da se oduži heroini borbe za istinu
Zamjenjivanje u hadžu ili bedeluk je izvršenje obaveze hadža po želji i oporuci onoga koji nije u stanju ili bude spriječen da lično obavi hadž iz opravdanog razloga. Među 1680 ovogodišnjih bh. hadžija ima i onih koji će ovu islamsku dužnost ispuniti upravo kroz bedeluk – zamjenu.
Brojne srebreničke majke nisu za života uspjele ispuniti islamsku dužnost hadža. Mnoge su se bojale napustiti domovinu iz straha da ih smrt ne zatekne daleko od Memorijalnog centra i grobova njihovih sinova. Hatidža Mehmedović 23 godine grčevito se borila za ljudska prava, istinu i pravdu za žrtve genocida i njihove porodice, čuvajući uspomenu na ubijene sinove Azmira i Almira, te supruga Abdulaha. Bila je među prvim majkama koje su ušle u Srebrenicu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ostatak života provela je u srebreničkom naselju Vidikovac. Preminula je u julu prošle godine, a nedavno je u Srebrenici obilježena godišnjica njene smrti, dok joj je pjesnik Mile Stojić posvetio i knjigu pod nazivom ”Hatidža”.
Među onima koji su se družili s Hatidžom Mehmedović je i kakanjska muallima i aktivistica Elvedina Plasto, koja je prisjećanje na njihovo prijateljstvo željela krunisati ispunjenjem svete islamske dužnosti u njeno ime, baš na prvu godišnjicu Hatidžine smrti.
”Sama ideja rodila se na dženazi r. Hatidže Mehmedović. Željele smo izdvojiti trajnu sadaku, nešto što bismo učinile za naše majku. U martu ove godine realizirali smo edukativne aktivnosti za žene u sklopu manifestacije ”Proljeće srca moga”. Ta manifestacija zbližila nas je s Hatidžom još 2006. godine. Htjele smo oživjeti njeno životno djelo, a hadž je bio pravi način. Vjernici to čine za svoje roditelje, a ona je bila naša majka,” – ispričala je muallima Elvedina.
Ona otkriva kako je novac za hadžsko putovanje u ime Hatidže Mehmedović izdvojila mlada aktivistica koja je nije ni poznavala:
”Nakon pola sata, jedna naša mlada članica željela je u cjelosti finansirati odlazak na hadž, uz obavezu da ja budem bedel. Ta mlada osoba nije nikada upoznala Hatidžu, ali je njen ponosni nastup trajno inspirisao jedan mladi život. Ja sam sve ovo doživjela emotivno. Dobro pamtim svoj prvi susret s njom, kada je grupa kakanjskih žena otišla u Srebrenicu želeći učestvovati u podršci pripremama za dženazu. Od tada smo imali jako česte kontakte. Dolazila je u Kakanj, ja sam redovno odlazila njoj. Sve ovo lično doživljavam.”
Koliko god upućivala na tragičnu sudbinu srebreničkih majki, Elvedina smatra da ova priča nosi i dragocjenu životnu pouku:
”Možda je ovo motivirajuća poruka za sve ljude koji rade dobro, da ne posustaju. Nakon njene smrti neki su komentarisali tragičnu istinu da poslije Hatidže ne ostaje niko od njenih potomaka ko bi je spustio u mezar. Ali pomisao da je se ljudi ipak sjećaju, pa i oni koji je nisu poznavali, upućuje na to da će ipak ostati trag iza dobročinitelja. Neće pasti u zaborav onaj ko ne ostavi potomka, već onaj ko ne ostavi djela koja će ljudima koristiti.
Među ovogodišnjim bosanskim hodočasnicama su i srebreničke majke Nura Mustafić i Refija Hadžibulić iz Bajramovića, kojima su u genocidu ubijena po tri sina i muževi. Hadž je obavljen i za legendarnog komandanta i simbola herojstva Podrinja Ejuba Golića.
Posljednji avion s bh. hadžijama na sarajevski aerodrom trebao bi sletjeti u srijedu 20. augusta u 20:40 minuta.
