Rijaset Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organizirao okrugli sto povodom 110 godina od rođenja Husein-ef. Đoze.
Okruglom stolu su prisustvovali reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice dr. Dževad Hodžić, predsjednik Organizacionog odbora akademik Enes Karić, muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus, kao i brojni drugi gosti.
„Danas smo se osvrnuli na život i djelo velikana islamske misli i prakse, utemeljitelja našeg modernog islamskog mišljenja i naših obrazovnih institucija. Uzvišeni Allah obraduje neku zajednicu muslimana tako što joj pošalje nekoga ko dalekosežno utječe na ulemu, na vjersku svijest muslimana i zajednicu u cjelini. Husein-ef. Đozo je svojim radom i ilumom bio upravo takva osoba“, kazao je u svom obraćanju reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Reisul-ulema je naglasio da je Husein-ef. Đozo učinio mnogo za Islamsku zajednicu.
„Pružio je veliki doprinos vjerskom educiranju muslimana. Bio je alim i mislilac, ali je održavao i neposrednu vezu s džematima i džematlijama. Zaslužan je za vjersko-prosvjetno organiziranje i obrazovanje naših imama, za pokretanje Preporoda, za omladinsku tribinu u Carevoj džamiji, za Takvim i Glasnik. On je najzaslužniji za teorijsko šerijatsko-pravno i institucionalno utemeljenje koncepcije i organizacije prikupljanja zekata i sadekatul-fitra, koju i danas, uz neznatne modifikacije, primjenjujemo“, naveo je reisul-ulema Kavazović.
Dodao je da je Đozo „kao vjersko-prosvjetni referent tadašnjeg Vrhovnog islamskog starješinstva, tumačeći i obrazlažući poglede, stavove i ciljeve Islamske zajednice, imao ključnu ulogu u koncipiranju programskih osnova, sadržaja i ciljeva Islamskog teološkog fakulteta.“
„Đozo je zaslužan za konstruktivnu ulogu Islamske zajednice u procesima nacionalnog priznavanja bosanskih muslimana.
Njegove zasluge su velike i mnogobrojne. Naše sjećanje na Husein-ef. Đozu nema samo prigodnički karakter. Nije dovoljno da mu u ovakvim prilikama tek priznamo zasluge. Mislim da se naš dug prema Husein-ef. Đozi može sažeti u pitanje koliko smo danas u našem tumačenju i razumijevaju islama vjerni idejama, konceptima, duhu, uvjerenjima, koja su vodila Đozu“, poručio je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović.
Direktor Uprave za obrazovanje i nauku dr. Dževad Hodžić je ovom prilikom kazao da se islamsko mišljenje Husein-ef. Đoze zasniva na kritičkom odnosu prema povijesnim formama islama.
„Za Husein-ef. Đozu glavni problem razumijevanja islama i islamskog života stoljećima se sastojao u islamskom formalizmu. U horizontu razumijevanja Objave i povijesti osnovna misao vodilja Husein-ef. Đoze mogla bi glasiti povijest je kretanje, a ne mirovanje. Povijesnom kretanju odgovara islamski princip idžtihada, slobodnog i racionalnog rasuđivanja životnih pitanja svake generacije muslimana prema njihovim povijesnim, društvenim, naučnim, i svakim drugim pretpostavkama“, kazao je Hodžić.
Akademik Enes Karić je naveo kako je Oranizacioni odbor ovog okruglog stola pozvao mnoge institucije i pojedince da učestvuju i daju svoj doprinos u svestranom rasvjetljavanju života i djela Husein-ef. Đoze.
„Zahvaljujemo se onima koji su se odazvali i pristali da prema Rijasetovim propozicijama, ustanovljenim dokumentom Tezkiretname, obilježimo ovu godišnjicu. Također, hvala Rijasetovoj materijalnoj i moralnoj podršci da se pripremi i održi ovaj okrugli sto, te Muftijstvu sarajevskom koje je, shodno svojim mogućnostima, pomoglo pripremu ovog okruglog stola“, kazao je predsjednik Organizacionog odbora Enes Karić.
Izlagači na okruglom stolu su bili dr. Behija Durmišević, dr. Džemal Latić, dr. Almir Fatić, muftija dr. Nedžad Grabus, dr. Zuhdija Adilović, dr. Adnan Jahić, dr. Šaćir Filandra, dr. Elvir Duranović, dr. Mustafa Cerić, dr. Ferid Dautović, dr. Ekrem Tucaković, dr. Sumeja Ljevaković Subašić, dr. Safija Malkić, dr. Zehra Alispahić, dr. Samed Omerdić, dr. Azmir Jusufi, Aziz Kadribegović i Meho Manjgo.
„Izlagači su iz različitih aspekata osvijetlili život i djelo Husein-ef. Đoze, uključujući njegov doprinos i zasluge na području tefsira, akaida, fikha, njegov značajan žurnalistički i publicistički rad. Husein-ef. Đozo je objavio određen broj tekstova na arapskom jeziku, jedan dio referata je bio posvećen i Đozinim tekstovima na arapskom jeziku“, izjavio je dr. Ekrem Tucaković.
Na temelju Tezkiretname – programa institucionalnog obilježavanja godišnjica rođenja istaknutih ličnosti, Husein-ef. Đozo spada u prvu kategoriju, u kojoj su uvrštene osobe koje imaju najširi i opći značaj za islam, muslimane i Islamsku zajednici u Bosni i Hercegovini u cjelini, ličnosti kod kojih je doprinos bio integralnog karaktera.
