Svečanom sjednicom, koja je održana u Upravnoj zgradi Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, danas je obilježena 20. godišnjica rada Ustavnog suda Islamske zajednice.
Obraćajući se prisutnim na svečanosti, reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović kazao je kako je Ustavni sud proteklih 20 godina brinuo o ljudima i Zajednici.
„Kao što je poznato, administracija i uprava imaju tendenciju da upravljaju slobodno, što dovodi do povrede nečijih prava. Islamska zajednica je zagarantovala prava svojim članovima osnivajući Ustavni sud. Svi koji smatraju da je njihovo pravo povrijeđeno mogu se obratiti Sudu i biti sigurni da će biti presuđeno po pravdi i propisima“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema je istaknuo da je Ustavni sud Islamske zajednice u potpunosti opravdao svoje postojanje i očekivanja članova Zajednice.
„Njegovo osnivanje i pozicioniranje pokazalo se svrsishodnim. Svi mi trebamo biti ponosni na 20 godina rada ove instance“, naglasio je reisul-ulema Kavazović, te zahvalio svim članovima Ustavnog suda.
Kako je podsjetio predsjednik Ustavnog suda prof. dr. Vedad Gurda, ovaj sud se ubraja u najviše organe Islamske zajednice.
„Ovaj pravosudni forum u krajnjoj instanci vrši kontrolu zakonitosti i ustavnosti pravne utemeljenosti djelovanja i odlučivanja drugih organa Islamske zajednice. Paralelno s tim, on služi i kao posljednja brana od povrede Ustavom i drugim propisima Islamske zajednice zagarantovanih prava članova i pripadnika naše zajednice, kada oni smatraju da su im ta prava ograničena djelovanjem i odlučivanjem drugih organa unutar Zajednice. Na taj način Ustavni sud svojim djelovanjem snažno doprinosi jačanju normativne kulture i vladavine prava unutar Zajednice“, naglasio je predsjednik prof. dr. Vedad Gurda.
Ovom prilikom prigodno su se obratili i prof. dr. Hilmo Neimarlija i sudija Adnan Osmanović.
Prof. dr. Neimarlija govorio je o intencijama ustavotvoraca u pogledu uloge Ustavnog suda Islamske zajednice u radu i djelovanju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
„Bio sam aktivan sudionik uspostavljanja Suda i ova svečanost za mene ima razumljivu emotivnu vrijednost. Uvođenje Ustavnog suda kao tijela za kontrolu ustavnosti bilo je logičan izraz cjelovitosti Ustava Islamske zajednice. Njegovo postojanje, sa svim učincima, svakako su potvrda razloga njegovog uspostavljanja“, kazao je, između ostalog, prof. dr. Neimarlija.
Sudija Osmanović govorio je o ulozi i značaju odluka Ustavnog suda Islamske zajednice te snazi ustavnosti unutar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
„Ustavni sud Islamske zajednice kao poseban organ čija je nadležnost da vrši kontrolu ustavnosti akata i rada ustanova i organa Islamske zajednice uspostavljen je na temeljima i pravnim okvirima definiranim Ustavom Islamske zajednice iz 1997. godine. Ako posmatramo do danas odluke Suda, one opravdavaju svrhu radi koje je on osnovan. Danas imamo i povećanu potrebu za ovim Sudom. Odluka za osnivanjem Suda bila je vizionarska, ali i hrabra i dalekosežna“, kazao je sudija Osmanović.
Na svečanoj sjednici Ustavnog suda Islamske zajednice dodijeljena su priznanja i prigodni pokloni sudijama ranijih saziva: prof. dr. Enesu Ljevakoviću, prof. Muji Sušiću, Jusufu Šeti, prof. dr. Kasimu Trnki, prof. dr. Sulejmanu Topoljaku i Sabahudinu Hajdareviću.
Ustavni sud Islamske zajednice kao poseban organ čija je nadležnost da vrši kontrolu ustavnosti akata i rada ustanova i organa Islamske zajednice uspostavljen je na temeljima i pravnim okvirima definiranim Ustavom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini iz 1997. godine. Formalni početak rada Ustavnog suda Islamske zajednice datira od 6. maja 2000. godine kada je Sabor Islamske zajednice na prijedlog Rijaseta imenovao prvi saziv Ustavnog suda. Mjesec dana kasnije održana je konstituirajuća sjednica Suda na kojoj je za predsjednika izabran prof. dr. Fikret Karčić, a za zamjenika predsjednika Edah Bećirbegović.
Pripremne aktivnosti za početak stvarnog djelovanja i ustavnog sudovanja, koje su, između ostalog, uključivale izradu i usvajanje Pravilnika o radu Ustavnog suda Islamske zajednice, kao temeljnog akta za rad i postupanje ovog sudskog foruma, potrajale su više od dvije godine, a prva redovna sjednica Ustavnog suda održana je 21. novembra 2002. godine.