U periodu od 1992. godine do danas pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini hifz je položilo 588 hafiza, što je veliki uspjeh Islamske zajednice.
Pravo na zvanje hafiza ima osoba koja pravilno nauči Kur’an napamet i uspješno prouči cijeli Kur’an pred hafiskom komisijom najduže za 15 dana.
„Živimo zlatno doba hifza u našoj zemlji“, ocijenio je za Agenciju MINA Zijad Suljić, koji je obavljao poslove stručnog saradnika za hifz Kur’ana u Upravi za vjerske poslove Rijaseta.
Ističe da ovakvim rezultatima doprinosi, na prvom mjestu Božija odredba i pomoć, zatim kvalitetan rad imama i muallima u mektebima, vjeroučitelja u školama, ali i, u smislu stručnosti, i rad profesora kiraeta u medresama i islamskim fakultetima koji kao muhafizi svakodnevno rade u oblasti hifza.
„Također, u posljednjih nekoliko godina, škole hifza i rad voditelja tih škola u našim gradovima daju rezultate. Vođeni našom IZ, u posljednjih 30 godina, među najvećim iskoracima i uspjesima koje učinismo jeste i uspjeh u ovoj oblasti“, kazao je Suljić.
Od ukupno 588 hafiza u 30 godina, 397 je muškaraca i 191 žena.
„Želim naglasiti da je godina koja je iza nas, 2021. godina, za sada rekordna godina po broju novih hafiza. U 2021. godini, pred Komisijom Rijaseta, hifz je položilo 60 hafiza, 29 muških i 31 ženska osoba. Današnje stanje i situacija u pogledu hifza i kiraeta u Bosni i Hercegovini veoma je dobra, ne samo u kvalitetu učenja, već i u većem broju kandidata koji uče i onih koji stignu do samog hafiskog ispita“, naveo je Suljić.
Iako titulu hafiza ili hafize uglavnom stječu osobe mlađe životne dobi, u posljednje vrijeme svjedoči se i češćim iznenađenjima.
„Novim hafizima postaju i osobe starije životne dobi, pa tako imamo čestitog imama Nurija-ef. Čikarića koji je nedavno pred Komisijom Rijaseta položio hifz u 62. godini života. Najmlađi hafiz je Davud Zećo iz Sarajeva, rođen 17. augusta 2009. godine. Hifz je položio 16. jula 2022. godine, dakle sa nepunih 13 godina. Ovo su dokazi da za učenje hifza nema granica“, istaknuo je Suljić.
U cilju popularizacije i afirmacije hifza, Islamska zajednica pomaže ovaj proces kroz svoj Fond Bejtul-mal.
„Islamska zajednica je preuzela obavezu da za sve buduće hafize u procesu stjecanja diplome hafiza obezbijedi troškove boravka u Sarajevu tokom polaganja ispita, hranu, troškove Komisije, te hedije hafizu i muhaffizu“, kazao je Suljić.
Dodao je da Islamska zajednica organizira i takmičenje u hifzu Kur’ana Časnog na državnom nivou, te da najbolji s ovoga takmičenja predstavljaju Islamsku zajednicu na međunarodnim takmičenjima.
„Naši hafizi i hafize postižu zapažene rezultate na mnogim međunarodnim takmičenjima. U cilju razmjene iskustava u učenju hifza i povezivanja muslimana Evrope i širenja bratskih veza, Islamska zajednica organizira i Međunarodno takmičenje u Sarajevu. Povodom okončanja hifza za kandidate organiziramo i svečanost dodjele prestižne diplome. Također, organiziramo i promociju novih hafiza“, naveo je Suljić.
Poručio je da je odnos prema Kur’anu najvažnije pitanje u životu muslimanske ličnosti „jer je Kur’an poslanica putem koje se Allah obraća svakom muslimanu pojedinačno“.
„Kur’an jeste jednom zasvagda dat kao cjelovita Božija Riječ, ali razumijevanje i tumačenje Kur’ana nije jednom zauvijek zapečaćeno. Današnji muslimani moraju znati da svako novo tumačenje Kur’ana znači i djelotvorno tumačenje svijeta i priskrbljivanje dostojanstvenog mjesta u njemu. Kur’an je univerzalna knjiga, i muslimani se moraju univerzalno baviti, ne samo Kur’anom, nego i svijetom, ovim svijetom, usprkos svim teškoćama koje se pritom javljaju. Svako novo padanje rodne kiše zbiva se iz drukčije raspoređenih oblaka istoga neba“, naglasio je Suljić.
