Naša vjera traži stalna pregnuća, motivira nas na djelovanje koje oplemenjuje naš osobni život, ali isto tako i naše okruženje i sve ono s čime dolazimo u kontakt – naglasio je danas u hutbi muftija mostarski Salem-ef. Dedović.

Muftija Dedović je bio gost hatib u Istiklal džamiji u Sarajevu, na poziv muftije sarajevskog dr. Nedžad-ef. Grabusa.

“Zahvalan sam muftiji Grabusu na pozivu i inicijativi da se izmjenom i razmjenom s naših minbera čuje glas i onih iz udaljenijih krajeva, a gdje su izazovi umnogome drukčiji. No, opet ciljevi su nam jedinstveni, kako i jeste jedna i jedinstvena naša Islamska zajednica. I isto tako nam je zajednička sudbina u ovoj našoj jedinoj nam domovini. I to treba da bude naša stalna ideja vodilja; da smo pod ovim svodom nebeskim okupljeni oko najvažnijih, jedinstvenih ciljeva i da tu nema dileme”, kazao je muftija Dedović.
Obraćajući se prisutnim vjernicima, istaknuo je da isključivost i krajnost u bilo čemu ne vode dobru, ni u ophođenju s ljudima, a ni u aktivnostima koje imaju širi društveni interes.

“Zato s nelagodom slušamo i jako teško nam padaju u javnom prostoru sve izrazitiji oblici isključivih narativa, gdje naši ljudi, naša braća, jedni druge bez imalo stida, straha i odgovornosti, obezvređuju, etiketiraju, ne mareći o posljedicama takvog čina. To je posebno izraženo u ovim mjesecima i danima kada se vodi ova prljava predizborna kampanja. Ljudi moraju biti svjesni da će ovo sve brzo proći i utihnuti, ali da će ostati ožiljci, koji se sporo i teško zaliječuju”, kazao je muftija.

Dodao je da je nužno promisliti da se treba sačuvati i vlastita i tuđa čast i dostojanstvo.

“Valja, i nakon 2. oktobra, sjesti, razgovarati i misliti kako da se sačuva što više države i njenih funkcija na cijelome prostoru naše domovine; dakako i u Hercegovini, posebno u njenim najranjivijim dijelovima na jugoistoku koja je etničkim čišćenjem i eliminacijom Bošnjaka iz svih sfera odlučivanja ostavljena na brigu i emanet isključivo Islamskoj zajednici. Više države, njene snage i uloge traže i druge naše regije i sudbonosno važni historijski i duhovni centri, poput Mostara, Banjaluke, Stoca, Bosanske Krajine, Podrinja, Semberije, livanjske regije, i tako redom”, naveo je muftija Dedović.

Između ostalog je naglasio da je vjerniku Allah, dž.š., u obavezu stavio da odlučno osigurava i štiti granice učenja i vrijednosti islama i morala.

“Bdijenje na granicama znači budnost i u fizičkom i u prenesenom značenju. Svako od nas kroz svaki svoj dan života je pozvan da bdije na granici očuvanja svoga imena, duhovnosti, kulture, časti, vlastitog potomstva, kuće i porodice, materijalne sigurnosti i dostojanstva. To uključuje i bdijenje na granicama našeg životnog, domovinskog i kulturnog prostora. Dakako da su nam različite životne uloge i stepeni odgovornosti, ali svejedno svi imamo ulogu da bdijemo na bedemima naše duhovnosti i identiteta. Osobitu odgovornost imaju oni koji su zaduženi da u ime svih nas osiguravaju naše kolektivne, zajedničke interese. Oni moraju biti duboko svjesni onoga što im je dato i povjereno u zadatak”, poručio je muftija.

Ukazao je i na potencijal koji je čovjeku darovan, kazavši da ga “treba usmjeriti da jedni drugima olakšavamo, da jedni drugima budemo nada i ohrabrenje.”

“Mi treba da razumijemo da je glavna tema naš odnos prema dunjaluku, mi na njemu, naše djelovanje, naše ophođenje, odnosi, relacije i komunikacija. Budući – onaj svijet za muslimana je težnja, to je jasno, ali je i jasno da se do njega dolazi preko ovoga svijeta. Dunjaluk je ahiretska njiva; plodovi se ovdje pripremaju, rastu, očvršćuju, a tamo slijedi nagrada za učinjeno”, kazao je muftija.