Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u bajramskom intervjuu za Televiziju BIR govorio je o važnosti hadža i njegovim porukama, te ukazao na važnost žrtve koja je odlika samog Kurban-bajrama.

Također, dotakao se i aktuelnih dešavanja u BiH i odnosu bosanskohercegovačkih političara prema ključnim pitanjima, uz poseban osvrt na Srebrenicu u kojoj ne postoji konsenzus Bošnjaka kada je riječ o zajedničkom nastupu i djelovanju, a koji je presudan za opstanak Bošnjaka na ovom području.

„Hadž je temeljni propis vjere islama i on upućuje na to da čovjek treba u životu biti spreman da se žrtvuje za drugoga, da pokaže suosjećanje prema drugome. Hadž nas, ustvari, na simboličan način podsjeća na žrtvu Ibrahima a.s. i njegovog sina Ismaila koji su nam na neki način približili i kazali smisao žrtvovanja za drugoga. Mi kao muslimani čini mi se još uvijek imamo snažne korijene kada je u pitanju pomaganje drugome i kad su u pitanju odnosi među našim porodicama. Ne govorim samo o muslimanima u BiH, mislim općenito o muslimanima u svijetu i mislim da još uvijek najveća većina našeg ummeta živi tu solidarnost. Vidimo to na različitim poljima. Savjest o tome trebamo stalno produbljivati“, poručio je reisul-ulema Kavazović.

Podsjetio je i da su bosanskohercegovački muslimani bili izložen i samoj pogibiji u skorijoj povijesti, te istakao da je tada islamski svijet pokazao svoju solidarnost, istu koju su naši građani na različite načine pokazali sa ljudima u Gazi.

„Naši muslimani su pokazali veliku solidarnost, onu manifestativnu na ulicama, na trgovima, ali su pokazali i onu materijalnu žrtvu, tako što su putem Islamske zajednice, ali i drugih organizacija, uputili pomoć prema Gazi. Moram kazati, mi smo mala zajednica, ali jedna smo vjerovatno od prvih zajednica u svijetu koja je ušla u Gazu i dostavila tu pomoć. Na taj način smo se solidarisali sa ovom velikom tragedijom. Sve to, ustvari, mi crpimo iz naših vjerskih načela kao što je kurban, a kurban je žrtva za drugoga kao što znamo u islamu“, istakao je reisul-ulema.

Navodi da za šutnju onih koji bi mogli da utiču na dešavanju u Gazi nema nikakvog objašnjenja. 

„Zločin sa elementima genocida u Gazi je očit, on se događa pred očima cijelog svijeta. Mi nekada posebno upućujemo kritike prema muslimanskom svijetu kao takvom, ali Gaza nije samo muslimansko pitanje. Gaza je općeljudsko pitanje. Male skupine ljudi danas u svijetu, oni koji ne odlučuju o visokim politikama, su na pravoj strani. Ono što se događa u Gazi je kukavičluk, prije svega svijeta, ali i jedna bešćutnost tog istog svijeta. Ne može nikakav politički cilj opravdati ubistvo jednog čovjeka, a da ne govorimo o desetinama hiljada djece, nedužne djece koja su ubijena tamo“, kazao je reisul-ulema.

Izrael svaki dan bombardira i ubija, dodao je, ocjenjujući kako je to velika tragedija za ljudski rod, ali da zabrinjava to što ljudi pokazuju kukavičluk.

„Poslije Bosne i poslije Gaze, poslije te dvije velike tragedije, možda i najveće dvije tragedije nakon Drugog svjetskog rata, zločin kao da gubi smisao, sama ta riječ kao da gubi značenje. Nas navikavaju na zločin, to je ono što je i u slučaju naše Bosne, a i u slučaju Gaze, očito problem“, kazao je reisul-ulema Kavazović.

Dotakao se i nedavnog usvajanja Rezolucije o Srebrenici, kazavši da je ona za budućnost vrlo značajna.

„Ona još jednom potvrđuje da ono što se događalo u BiH, a posebno u Srebrenici, jeste bio planirani zločin, zločin koji je proveo, možemo slobodno kazati, srpski režim u to vrijeme. Ne govorim o srpskom narodu, govorim o političkom i državnom režimu, prije svega Miloševića i Karadžića. Oni su izvršili temeljito etničko čišćenje na prostoru Bosne i Hercegovine. Srebrenica je bila samo kulminacija svih tih njihovih zločinačkih poduhvata koje su imali u BiH“, kazao je reisul-ulema.

Prema njegovim riječima, slobodni svijet se odredio prema onome što se događalo u BiH i prema onome što se događalo u Srebrenici, da je tamo bio genocid.

„Ne vidim nijednog razloga da srpske politike budu protiv ovoga. Štaviše, Srbija je trebala ovo podržati i biti kosponzor Rezolucije. Na takav način bi pokazala da je ostavila prošlost iza sebe, da želi okrenuti novu stranicu u pomirenja, prije svega, naših naroda na Balkanu, a onda i novu stranicu da iskoračimo u budućnost za sve narode“, naveo je reisul-ulema. 

Osvrnuo se i na pitanje „Srpskog sveta“ i posljedice težnji prema tome.

„Nažalost moramo kazati da političko vodstvo i režim u Srbiji i Republici Srpskoj ne vidi ispred sebe nešto što dolazi neminovno, a to je da svijet u kojem mi živimo je svijet u kojem se moraju poštovati norme, prije svega međunarodne norme, to je nešto što je evidentno. Srbija jeste država, BiH jeste država, rješavati pitanja građana Srbije i BiH na način da ne poštujete države i da pokušavate usisati dio teritorije u svoj u svoj sustav, da li pravni, ekonomski, politički, da li bilo kakav drugi, naravno da izaziva konflikte, izaziva sumnju u namjere i to ne može naići na odobravanje nikoga razumnog na ovim prostorima ovdje“, kazao je reisul-ulema.

Dodao je da se nada da će ljudi razumjeti, i da razumiju, da nema drugog puta našim narodima ovdje izuzev puta međusobnog uvažavanja, poštovanja teritorijalnih integriteta država i suvereniteta država na ovim prostorima.  

„A države treba da brinu o svojim građanima. Ne može Srbija toliko brinuti o srpskom narodu u BiH, o bosanskim Srbima kao što to može BiH. Bosna i Hercegovina treba to da radi i na koncu je to tako. Sve su to samo iluzije i zablude a one imaju druge ciljeve, to je da se ovi režimi koji su takvi kakvi jesu, totalitarni, nažalost, se održavaju na vlasti tako što proizvode neprijatelje. Tako da mi trebamo ovo ozbiljno razumjeti, ozbiljno analizirati i pripremati naše odgovore na ovo što vidimo kao izazov našem životu ovdje i našoj sigurnosti na području Balkana kao jedne šire cjeline i na području BiH kao naše zajedničke države“, naveo je Kavazović.
Reisul-ulema je kazao i da Bošnjaci nisu, nažalost, na na visini zadatka kada je u pitanju Srebrenica.

„Smatram da ljudi koji su akteri u samoj Srebrenici moraju imati bolju komunikaciju između sebe, postavljati ciljeve, imati izlaznu strategiju, a onda i očekivati pomoć drugih i da, kada je u pitanju konstrukcija vlasti, spriječe negiranje genocida tamo i spriječe snage koje će doći na vlast, a koje će, ustvari, još više otežati našim ljudima u Srebrenici. I to bi trebao da bude cilj. Način na koji se to do sada radi nije zadovoljavajuće“, poručio je reisul-ulema Kavazović, dodavši da “imati tamo podijeljenu političku volju je veliki luksuz koji samo nezreli ljudi sebi mogu da dozvole”. 

Kazao je da je, nažalost, ista situacija, kada je riječ o bh. političarima.

„Našim prvacima često nedostaje cjelovita slika pred njihovim očima, vrlo često su fokusirani na parcijalne interese. Imam osjećaj da se zbog tog komada vlasti ili kolača kako oni vole to kazati, zamagljuje slika naroda i države Bosne i Hercegovine. Ne kažem da su svi u tome, ima razlike, ali morali bi više raditi da se šira slika ima ispred sebe pa tek onda da se vraćaju na pojedinačne primjere organizacije vlasti“, poručio je reisul-ulema Kavazović.

Poručuje da žrtva koju smo podnijeli treba da bude nauk da se svaki dan trebamo žrtvovati kako bismo zaštitli život, mir i donijeli prosperitet našem narodu.

„Od 92. do 95.godine mi smo podnijeli žrtvu da bismo bili slobodni ljudi, naši borci i šehidi su podigli zastavu slobode ispred UN-a, mi smo  postali priznata država. Tu državu moramo održavati sada u miru i istim žarom žrtvovati da bi ona bila slobodna zemlja, da bismo bili slobodni ljudi, da bismo imali državu kao okvir u kojem mi smo prepoznati u svijetu ako neko ko ima vlastite vrijednosti. Dug je naš trajni prema ovoj zemlji da ulažemo napor, žrtvu da ovdje vlada mir i da ovdje ljudi žive slobodni i da žive u prosperitetu.To je nešto što je naša obaveza“, istakao je reisul-ulema Husein ef. Kavazović.