Reisul-ulema u obraćanju sabornicima: Snaga našeg naroda je u okupljanju


shadow

Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u obraćanju sabornicima u Sarajevu izjavio kako je snaga našeg naroda u okupljanju, radu, vjeri i strpljenju.

Poručio je kako želi da vjeruje da će se pojaviti mladi ljudi, sinovi i kćeri ove zemlje, iz svih njenih naroda i socijalnih grupa, koji će razumjeti vrijeme i izazove s kojima se ova zemlja suočava, i naći političku formulu kako da svi zajedno gradimo državu koju će voljeti svi njeni građani.

„Volio bih, kada bih mogao, o stanju u Bosni i Hercegovini govoriti s više optimizma. Nažalost, svi smo svjesni da nema mjesta za prevelika očekivanja. Politička, kao i druge društvene krize, koje su posljedica ove prve, samo se produbljuju. Političke elite naše zemlje, kao i predstavnici međunarodne zajednice, ne nalaze puta za izlazak iz ove duboke krize. Velikodržavne ideje naših susjeda iz devedesetih godina prošlog stoljeća i dalje su žive i dominiraju političkom scenom u Bosni i Hercegovini. Te ideje jednako podržavaju i političke, ali i akademske, kulturne i vjerske elite naših susjeda, zajedno s dijelom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini“, kazao je reisul-ulema na sjednici Sabora Islamske zajednice.

Kako je ocijenio, bosanske snage su potpuno dezorijentirane i ne mogu da naprave stabilnu i jasnu platformu s koje bi se naša zemlja i društvo u cjelini mogli uspješno izvući iz ovog deprimirajućeg stanja.

„Neizrecivi politički kredo skoro svih domaćih politika, da će krizu u Bosni i Hercegovini riješiti međunarodna zajednica, te da to nije u fokusu njihovog zanimanja, ima za posljedicu nezajažljivu pohlepu da se dograbe vlasti, javnih fondova, privilegija i svega drugoga što podrazumijeva vlast bez odgovornosti. Istovremeno, neprestano ponavljanje stava međunarodne zajednice da se političari u Bosni i Hercegovini moraju dogovoriti pretvorilo se u ispraznu parolu koja služi pojedinim njenim predstavnicima da skinu sa sebe odgovornost i izbjegavaju da iskoriste sve one ovlasti koje imaju da sankcioniraju pojedince i politike u ovoj zemlji, koji rade suprotno elementarnim političkim i društvenim vrijednostima modernoga svijeta“, kazao je reisul-ulema.

„U bespoštednoj borbi za vlast naših političara, koja se odvija pred našim očima, a koja je inscenirana od dušmana ove zemlje, iza zavjese se odvijaju procesi pogubni za naš opstanak, i kao naroda i kao države“, upozorio je reisul-ulema Kavazović.

„Najvidljiviji primjer za to jeste pitanje imovine nekadašnjeg mezarja Lakišića harema u Mostaru. Ko ne razumije stvarnu i simboličku vrijednost ovog pitanja za naš narod, ne razumije posljedice politika koje se ovdje odvijaju više od jednog stoljeća kroz otimanje naše zemlje, od Austro-Ugarske do danas. Upozoravam naše političare da su muslimani bili vlasnici zemlje u Bosni i Hercegovini u ogromnom, dominantnom procentu, sve do Aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske monarhije, kada nas je Švabo, odlukom napisanom na papiru, pretvorio u sirotinju. Još gore smo prošli u prvoj Jugoslaviji. Kao prut strepim šta će biti sa zakonom o državnoj imovini i šta li nam se to ponovo sprema. O stanju našeg naroda u RS-u, više niko i ne govori. Njegova sudbina će biti kao i sudbina hrvatskog naroda na tom prostoru: jadna i čemerna“, naglasio je on.

Kako je kazao reisul-ulema, „minimum onoga na što imamo pravo kao međunarodno priznata zemlja, članica UN, posebno kao narod koji je preživio genocid, jeste da gradimo sve pretpostavke da bismo mogli da se brinemo o svojoj sigurnosti, te da ne strepimo hoće li neka ratnohuškačka politika iz Bosne i Hercegovine, susjednih zemalja, ili, pak, iz nekog svjetskog centra moći, ponovo zaprijetiti našoj sigurnosti, a da se mi nećemo moći zaštititi“.

„Narod koji je preživio genocid ne bi smio dozvoliti da drugi odlučuju o njegovoj sigurnosti“, akcentirao je u obraćanju reisul-ulema.
Trend odleđivanja svjetskih konflikata, kojem svjedočimo, i stalne sigurnosne provokacije na entitetskim administrativnim linijama i u našem okruženju daju nam dodatni razlog za zabrinutost i budnost, smatra on.

„Globalno preslaganje pozicija moći, jačanje radikalnih i isključivih ideologija i njihov dolazak na vlast, te zamršena mreža savezništava i neprijateljstava nalaže budnost svih nas koji se brinemo za budućnost svog naroda i domovine. Moramo se vratiti istinskoj vjeri u Boga i svijesti o polaganju računa na ahiretu. Moramo naučiti naše ljude kako da prepoznaju političke hedoniste i populiste i da ih odstrane iz političkog života. Bez političke elite, čija će politička filozofija biti utemeljena na asketskom političkom aktivizmu, a ne na hedonističkom populizmu, nećemo uspjeti sačuvati zemlju i narod. To bi trebao biti zadatak naših očeva i majki, djedova i nena, učitelja i nastavnika u školama i mualima u mektebima“, naglasio je reisul-ulema.

Dodao je da nam dešavanja u svijetu i vrijeme u kojem živimo nalažu da sagledavamo našu poziciju i prilike u našim džematima i u društvu.

„Nema problema koji zahvaćaju ljudsku zajednicu, a da se oni i nas ne dotiču, kao male članove te velike zajednice. Rat u Ukrajini, zemljotresi u Turskoj i Siriji, agresija Izraela na Palestinu… veliki su događaji u kojima su naša nedavna bol, nezaliječene rane i nezapamćena stradanja s kraja XX stoljeća determinirali nas kao one koji saosjećaju u patnji i stradanju. Samo prije dva-tri desetljeća bili smo spremni povjerovati da čovječanstvo sazrijeva i da svijet postaje bolji i pravedniji. Mislili smo da su naučene teške lekcije iz holukausta i genocida“, naveo je on.

Kako je istaknuo, nismo mogli ni slutiti da ćemo svjedočiti ovakvim razmjerama zla i ljudske patnje, kakve gledamo danas.
„Ono što se zadnjih nekoliko sedmica odigrava, pred očima ljudskog roda, u Gazi i oko nje ostavlja nas nijeme i skamenjene. Pitamo se gdje je ovolika strast za ubijanjem nevinih ljudi pohranjivana! Koliko to zlo mora biti veliko da se potpuno izgubi empatija prema djeci i njihovim roditeljima! Uz to, politike i mediji pokušavaju nas priviknuti na post-humani način života, na relativizaciju svih vrijednosti, na društvo bez etike, na raspravu ko je prvi počeo“, kazao je reisul-ulema.

Pravo na odbranu, koje jeste univerzalno ljudsko pravo, ima svoju etiku, naglasio je reisul-ulema,
„Mi smo, kao ljudska zajednica, do jučer vjerovali da su ljudi spremni braniti opća načela pravde i pravičnosti i za njih se žrtvovati. Međutim, kada se pred kamerama svjetskih medija ubijaju nezaštićena djeca, žene i starci; kada čovječanstvo nije spremno da to zaustavi, već, gluho bilo, pokušava zabraniti da se o tome govori i da se to nazove pravim imenom, onda gubimo tu vjeru. Do jučer nismo vjerovali da je ovakav svijet moguć. Jednom prilikom je rahmetli Alija Izetbegović kazao da poslije genocida u Srebrenici na svijetu nema nevinih. Poslije Gaze, na našu kolektivnu sramotu, osim djece, niko nije nevin. Stoljeća ugnjetavanja jevrejskog naroda i njegova borba da dođe do vlastite države realizirana je progonom, otimanjem i uništavanjem tuđih života i imovine“, potcrtao je reisul-ulema.

Dodao je da je „višedecenijska borba palestinskog naroda da sačuva pravo na svoje postojanje, svoju zemlju, svoju slobodu i svoja sveta mjesta, donijelo samo patnju, bol i razočarenja“.

„Ova dva naroda, koja su stoljećima živjela u miru, uvedena su u klaonicu. Ukoliko muslimani i jevreji ne sjednu i ne vrate se vrijednostima zajedničkog života, bez cionističkog upliva sa strane, ne piše im se dobro. Ono što sada vidimo na djelu jeste sudar dvije ideologije, koji vjeruju u smak svijeta, dolazak Isusa i Mehdije na Zemlju. Nadam se da će se među jevrejima i muslimanima naći umovi poput Ibn Rušda i Majmonidisa, koji će nas vratiti na pravu stranu povijesti i života na ovoj zemlji. Ono što nam se sada nudi jeste Amargedon, kraj svijeta“, izjavio je reisul-ulema.

On je naglasio da smo kao Zajednica učinili ono što smo bili u stanju i u prilikama u kojima jesmo učiniti.

„U stalnom smo kontaktu s našom Jevrejskom zajednicom u Sarajevu. To su naše komšije i po komšijskom pravu koje je za nas bosanske muslimane sveto, dužni smo se o našim komšijama prvo pobrinuti. Također, s ambasadorom Palestine u Bosni i Hercegovini činimo sve što možemo da olakšamo patnje nevinih u ovoj krvavoj tragediji. Prvih dana eskalacije nasilja osudili smo zločine, napade na civile, uzimanje talaca i zarobljavanje civila. Pažljivo, precizno i jasno smo napravili distinkciju između politike koju provodi trenutna vlast u Izraelu, koju osuđujemo za najstrašnije zločine nad palestinskom djecom, i jevreja kao pripadnika judaizma, s kojima imamo korektne i prijateljske odnose“, kazao je reisul-ulema.

Podsjetio je da je organizirano i prikupljanje pomoći, te da su sakupljena značajna novčana sredstva koja se šalju humanitarnim kanalima.

„Ja sam, koristeći ovlasti reisul-uleme, dao nalog Upravi za vjerske poslove da se u gradskim džamijama pred sabah i jaciju namaz uče salavati, kao naš vapaj i dova Svemoćnom Stvoritelju za mir, zaustavljanje ubijanja nedužnih ljudi i olakšavanje njihove patnje“, izjavio je reisul-ulema.

Kako je, između ostalog, poručio reisul-ulema, Islamska zajednica je posvećena svojoj misiji, radu za dobro svih i pozivanju drugih da žive u miru i da čine dobro.

Reisul-ulema je najavio da će institucije Islamske zajednice raditi na adekvatnom odgovoru na izazove s kojima se muslimani suočavaju u aktuelnom trenutku, te da će putem nadležnih uprava Islamska zajednica raditi na poboljšanju rada.

„Radit ćemo na osnaživanju poziciju imama i džemata, njihov status, izgradnju kapaciteta i autoriteta i uloge imama u lokalnoj zajednici. Radit će na našem otvaranju prema svijetu i nastavku jačanja pozicije i državnog priznavanja naše Zajednice u dijaspori u društvima i državama u kojima djeluje. Posebna pažnja će biti posvećena promociji međureligijskog dijaloga u domovini i svugdje gdje djeluje naša Zajednica. Radit ćemo na tome da govorimo o sebi, da se naš glas čuje, a ne da drugi govore i odlučuju o nama, bez nas“, zaključio je reisul-ulema.

Author

admin