U prisustvu najviših vjerskih i državnih predstavnika naše zemlje, predstavnika diplomatskog kora i javnog života u BiH i regiji, te priznatih domaćih i međunarodnih stručnjaka i umjetnika, u Sarajevu se večeras održava svečano otvorenje izložbe „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, koju realizira Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini.
Prisutnim zvanicama se prigodno obratila prof. dr. Aida Abadžić Hodžić, autor koncepta, kustos i voditelj istraživačkog tima projekta “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne”.
„Prije nešto više od 50 godina, u ovoj istoj, tada tek otvorenoj, gradskoj Galeriji, bila je održana velika izložba Umjetnost na tlu Jugoslavije od prahistorije do danas. Izložba je bila prvo predstavljena u Grand Palaisu u Parizu a na njoj je, višestoljetna duhovnost i kultura bosanskih svjetova islama bila predstavljena samo jednim jedinim rukopisom. Koliko je Evropa stoga bila, prije izložbe koju večeras otvaramo, u prilici znati da su bosanski muslimani darovali jednom od najvećih Carstava u historiji čovječanstva četvoricu velikih vezira, koji su, kao dobrotvori podizali škole, biblioteke, javna kupatila, konačišta, javne kuhinje, bolnice i mostove? Ili, koliko je bilo poznato da je u 20. stoljeću jedan odvažni mladić iz Srebrenice, Selman Selmanagić, bio jedno od najznačajnijih imena u obnovi spomenika kulture Berlina nakon Drugog svjetskog rata?“, kazala je ona.
Naglasila je su se u iskustvu bosanskih muslimana stoljećima sastajali različiti svjetovi.
„Tako, u nizu mnogobrojnih primjera s ove izložbe, spomenula bih u ovoj prilici, sina dugogodišnjeg imama džamije u Koraju, Midhata Begića, koji je bio profesor na pariškoj Sorbonni; ili Bahriju Nuri Hadžić, kćerku velikog islamskog reformatora Osmana Nurija Hadžića, kod koje se bosanski sevdah Mostara susreo s opernim arijama koje je maestralno interpretirala u Bernu i Zürichu. U univerzalne vrijednosti i temeljne istine islama muslimani Bosne su utkali i iskustvo jedne slojevite historije i jedinstvene kulturne geografije u kojem su bili živi tragovi slavenske mitologije i Crkve bosanske – u kojoj su se ispreplitali razni kalendari, pisma, jezici i običaji. U rukopisima brojnih biblioteka širom Bosne bosančica se smjenjivala s glagoljicom, latinicom, ćirilicom, arebicom, a pisalo se i na orijentalnim i na evropskim jezicima“, navela je Abadžić Hodžić.
Dodala je da je izložba „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, u tom smislu, pionirsko nastojanje da se prvi put pruži vlastiti pogled na historiju i savremenost islama u Evropi, kakvo je iskustvo Bosna imala u susretu s islamom, ali i kako je Evropa kroz stoljeća gradila svoj odnos prema islamu u Bosni.
„Ova izložba, kroz višegodišnji rad brojnih domaćih i međunarodnih stručnjaka, ukazuje na manje poznate segmente i priče, u širokoj lepezi tema i sadržaja koji obuhvaćaju doprinose islama nauci, obrazovanju, izrazima u književnosti, umjetnosti i arhitekturi na evropskom tlu, a koje su sakupljane u brojnim muzejima, arhivima, institutima, bibliotekama i privatnim kolekcijama“, naglasila je ona.
Istaknula je da ova izložba nastavlja tamo gdje su započeli veliki istraživači između dva svjetska rata, a koji su već tada sanjali muzej islamske kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
„Vjerujemo, ovaj veliki projekat, gotovo stoljeće kasnije, pruža nedvosmislenu potvrdu o potrebi utemeljenja muzeja koji će biti značajna institucija kulture Bosne i Hercegovine i Evrope. U ime kustoskog tima i svih saradnika u projektu zahvaljujem Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na čelu s reisul-ulemom na ukazanom povjerenju. Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli, a takvih je bilo mnogo. Posebno zahvaljujem svim svojim saradnicima i prijateljima u projektu na nesebičnoj predanosti i posvećenosti jer ovo je prije svega bio jedan veliki, timski rad vođen neizmjernim entuzijazmom“, poručila je prof. dr. Aida Abadžić Hodžić.