Udruženje ilmijje Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, koje okuplja imame, muallime, uposlenike Islamske zajednice, te vjeroučitelje, muderrise i profesore islamskih fakulteta, danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organiziralo svečanu akademiju povodom 111. godišnjice postojanja i djelovanja.
Ovom prilikom su se obratili reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović i predsjednik Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžić.
„Danas smo ponosni i radosni što obilježavamo 111. godišnjicu od osnivanja Ilmijje. Njeni utemeljitelji možda i nisu u svojim vizijama zagledali se u tu veselu mogućnost da esnafsko udruživanje učenih ljudi kod nas ovoliko potraje. No, ono je, uprkos nebrojenim iskušenjima, zastojima i nasrtajima opstalo do, evo, naših dana“, kazao je reisul-ulema.
Dodao je da je Udruženje prošlo razne historijske ispite, teške faze, brusilo se, osnaživalo i stjecalo vlastitu otpornost.
„Danas je ono snažno, organizirano udruženje i ima prepoznatljivu ulogu u ukupnom djelovanju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Glas Udruženja se čuje i uvažava, a njegovi članovi su ugledni i uživaju široku prihvaćenost u društvu“, kazao je obraćajući se prisutnima reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema je, između ostalog, podsjetio na značaj uloge imama, jer imam pomaže u odgoju ljudi, moralno ih jača, u njima raspiruje nadu i podiže svijest o tome da se trebaju angažirati i dati vlastiti pozitivan doprinos u izgradnji društva.
„Ne trebam vam govoriti o tome da je naše društvo narušeno i po širini i po dubini i da ga napadaju razne unutarnje bolesti i pretenzije, prijeteći da ga unište. Imperativ je da se tome suprotstavimo. Aktivna pozicija imama je, u tom pogledu, od krucijalnog značaja. Naša posvećenost univerzalnim vrijednostima islama i bosanskohercegovačkog društva, velika je garancija da će naš otpor svemu nevaljalom biti snažan i da će se naše društvo brže oporaviti i iz faze bolesti preći u fazu ozdravljenja“, poručio je reisul-ulema Kavazović.
Predsjednik Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžić naglasio je da je ovo udruženje kroz 111 godina postojanja posvećeno pružanju podrške članovima u misijskom radu.
„Naše današnje okupljanje svjedoči 111. godišnjici predanog rada. Ono što je krasilo Udruženje je adekvatno reagovanje na izazove i na vrijeme u kojem se djeluje, a za dobrobit bosanskohercegovačkih muslimana. Kroz svoj hod, Udruženje ilmijje uvijek je promišljalo kroz prizmu Islamske zajednice. Kada sagledamo šta su sve imami, s džematlijama i džematima, s Islamskm zajednicom, prošli kroz ovih 111 godina, a ostali posvećeni svojoj misiji, možemo kazati da su naši bosanski imami nasljednici Božijih poslanika“, kazao je u obraćanju Hadžić.
Dodao je da su imami istinski misionari, te da će ostati posvećeni islamu, muslimanima i Islamskoj zajednici.
„Naši imami su i u vrijeme agresije položili ispit čovječnosti i predanosti, nikada nisu izdali principe na kojima su odgajani. Ima nešto u toj bijeloj ahmediji“, naglasio je Hadžić.
Istaknuo je nekoliko aktivnosti koje je Udruženje realiziralo u posljednjem periodu.
„Realizirali smo naučne skupove u nekoliko gradova, i ukazali kroz kakve su teškoće prolazili imami kroz procese povratka. Htjeli smo naučno valorizirati ulogu imama u povratku. Pokrenuli smo projekat Slovo o imamu, kojim osvjetljavamo značaj naših ‘običnih imama’, ali su oni najznačajniji. Uspjeli smo okupiti sve imame pripadnike Armije Republike Bosne i Hercegovine. Također, organizirali smo Kulturno-edukativne susrete za 230 imama u Turskoj. Kroz sve aktivnosti je intencija staviti fokus na imama“, kazao je Hadžić, te je uputio čestitku povodom ove značajne godišnjice.
U okviru svečane akademije upriličena je promocija zbornika radova „Uloga i značaj imama u procesu povratka“.
Udruženje je, u cilju afirmacije uloge i značaja imama u bosanskohercegovačkom društvu, a pogotovo imama koji su bili pioniri u povratku, a nekada i najznačajnija karika u ovom procesu, održalo više naučnih skupova „Uloga i značaj imama u procesu povratka“, a izlagači su pripremili radove koji su objedinjeni u ovom zborniku. Promotori su bili muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić i urednik hafiz dr. Elvir Duranović.
„Kroz cijelu povijest Islamske zajednice imami su dijelili sudbinu svog naroda, bili su istinski predvodnici. Uloga imama i cijele Islamske zajednice je višedimenzionalna, što je posebno bilo vidljivo u toku i poslije agresije. Kroz zbornik je osvijetljena uloga naših imama u tom periodu i potvrđeno je da bi povratak bez imama bio sporiji i teži“, kazao je muftija Kudić.
Urednik Zbornika hafiz Duranović naveo je da se on sastoji od tri cjeline. U prvoj su zapisi muftija, drugu čine tri rada koji predstavljaju s kakvim okruženjem i izazovima su se povratnici u prvim godinama nakon agresije suočavali, dok treću čine svjedočenja imama koji su utirali put povratka.
„Zbornik je napisan tako da sačuva od zaborava imame, koji su odabrali da se misiji islama posvete u povratničkim sredinama. Naši imami su bili posvećeni i predani utirući put povratka. Posvećenost misiji i upornost ovih imama nemaju cijenu. A zbornik je mala zahvala njima“, kazao je on.
Također, danas su dodijeljena priznanja i pokloni za 19 imama i jednu muallimu, koji su penzionisani u protekloj godini: Vehbija-ef. Makić (MIZ Sarajevo), Mehmedalija-ef. Dedajić (MIZ Sarajevo), hafiz Jusuf-ef. Karaman (MIZ Sarajevo), Mubera Uzunalić (muallima MIZ Visoko), Senad-ef. Šabić (MIZ Visoko), Kasim-ef. Zukić (MIZ Bugojno), Mihnet-ef. Mehmedović (MIZ Vitez), Ragib-ef. Nešust (Vojno muftijstvo), Bećir-ef. Meštrovac (Vojno muftijstvo), Sejdalija-ef. Hrnjić (Vojno muftijstvo), Jakub-ef. Muratović (Vojno muftijstvo), Salih-ef. Hrnjić (MIZ Brčko), Muradif-ef. Mukanović (MIZ Banovići), Mujo-ef. Butković (MIZ Puračić/Lukavac), Redžo-ef. Jahić (MIZ Gradačac), Safet-ef. Brkić (MIZ Gradačac), Mehdin-ef. Džafić (MIZ Gradačac), Husein-ef. Rešić (MIZ Tuzla) i Muhamed-ef. Smajlović (MIZ Zenica).
Prije akademije proučena je hatma-dova pred duše imama stradalih u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, kod Spomen-obilježja imamima šehidima ispred Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu.
