Okrugli sto povodom 120 godina rođenja Muhameda Tajiba Okića pod nazivom “Okićevo artikuliranje islamskog obrazovanja na razmeđu savremenosti i tradicije” održava se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Okruglom stolu prisustvuju izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice dr. Dževad Hodžić, predsjednik Organizacionog odbora muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus, muftija goraždanski Remzija Pitić, muftija mostarski Salem Dedović i drugi gosti.

Izaslanik reisul-uleme dr. Hodžić podsjetio je da na temelju Tezkiretname – programa institucionalnog obilježavanja godišnjica rođenja istaknutih ličnosti, Okić spada u I kategoriju, u kojoj su uvrštene osobe koje imaju najširi i opći značaj za islam, muslimane i Islamsku zajednici u cjelini.

„Tezkiretnama je program kojim Zajednica nastoji da sistemski razvija institucionalno pamćenje, kulturu sjećanja i kreativni, kritički dijalog s našom tradicijom. Naša tradicija bitno konstituira našu savremenost, bez nje nema savremenosti. U tom kontekstu je postavljena i naša današnja tema“, kazao je Hodžić.

Muftija Grabus je ovom prilikom ukazao na važnost snaženja svijesti o ukorijenjenosti islamske obrazovne, kulturne, duhovne i vjerske tradicije u Bosni i Hercegovini.

„Razgovarajući u okviru ovog programa želimo ukazati na važnost razumijevanja islama u kontekstu jednog društva, u kakvom je živio Muhamed Tajib Okić. On je desetljećima bio nepoznat ljudima u Bosni i Hercegovini, a nama je čast da možemo danas govoriti o tako velikom intelektualcu. Uvjereni smo da će današnji susret dodatno osvijetliti njegov život i naučno djelo“, kazao je muftija Grabus.

U radnom dijelu okruglog stola o Okiću, izlagači su muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus, muftija goraždanski Remzija Pitić, dr. Zehra Alispahić, hafiz dr. Kenan Musić, dr. Ekrem Tucaković, dr. Hajrudin Hodžić, dr. Behlul Kanagi i hafiz mr. Hamza Lavić.
„Muhamed Tajib Okić u obrazovnom pogledu ima jako važnu ulogu, posebno u akademskom životu i profiliranju savremenog islamskog obrazovanja polovinom 20. vijeka u Republici Turskoj. Naravno, za nas je značajno da u savremenom kontekstu proučavamo Okićevu misao, u smislu daljeg razvoja islamskog obrazovanja, kako u segmentu akademskog izučavanja, tako i stručnog usavršavanja imama“, izjavio je dr. Tucaković.

Dr. Zehra Alispahić kazala je da je veoma važno sjećati se naučnih veličina, kakav je bio Okić.

„On je bio osoba koja je u sebi obujmila različite znanstvene kvalitete, a posebno želim naglasiti taj lingvistički spektar koji je objedinjen u njegovoj ličnosti. Njegovo poznavanje jezika je objedinjavalo i Istok i Zapad. Sve to je bila fantastična uvertira u njegov naučno-istraživački rad“, izjavila je dr. Alispahić.

Muhamed Tajib Okić rođen je u Gračanici 1902. godine, a na ahiret je preselio u Ankari, Republika Turska, 1977. godine.  

Rođen je u ulemanskoj porodici, školovao se u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Tunisu i na Sorboni. 

Radio je kao profesor teoloških predmeta na Šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu i Velikoj medresi Kralja Aleksandra u Skoplju. Tokom Drugog svjetskog rata je radio u ambasadi Turske u Beogradu kao prevodilac i sekretar. Godine 1944. bio je interniran u Njemačku. 

Njegova karijera ide drugim putem kada bude pozvan u Ankaru na novoosnovani univerzitet kao predavač na predmetima Hadis a kasnije i Tefsir. Radio je kao profesor u Konji i Univerzitetu Ataturk u Erzerumu. 

Bio je poliglota i iznimno plodan autor. Pored toga, obrazovao je veliki broj mladih nastavnika teoloških predmeta širom Turske. 
Može se s punim pravom smatrati osnivačem moderne Katedre Hadisa i Tefsira na islamskim fakultetima u Republici Turskoj.