Sarajevo je grad koji u svojoj urbanoj vizuri čuvaživim slojevite tragove različih kultura i historijskih promjena, a temelji njegovog urbanograzvoja uspostavljeni su upravo vakufnamama Gazi Husrev-bega, koji je na ove prostoredošao prije pet stona godina i uspostavio izgradnju, djelovanje i održavanje instucijavjerskog, duhovnog, naučnog, ekonomskog i javnog života, koje neprekinuto djeluju i danas –izjavio je danas u Sarajevu reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef.
Kavazović.On je u Gazi Husrev-begovom hanikahu svečano otvorio izložbu „U blizini GaziHusrev-bega: tradicija i savremenost u arhitekturi Zlatka Ugljena”, autorice prof. dr. AideAbadžić-Hodžić. Ova izložba jedan je od sadržaja manifestacije “Dani Gazi Husrev-begovihhajrata”, kojom se obilježava 500. godišnjica imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnikaBosne.„Građenje je u islamskoj kulturi i civilizaciji izraz pobožnos, a ona jenajvjerodostojnije došla do izražaja u instuciji vakufa.
Kultura islama manifesrala se, usvom historijskom širenju, upravo u izgradnji gradova i oblikovanju gradskog načina života.Transformirajući Jesrib u Medinu, poslanik Muhammed, a.s., de?nirao je gradske odnoseznamenim «Medinskim ustavom», u kojem je suživot različih religijskih zajednicapostavljen u sam temelj društvenih odnosa. Na tom principu su utemeljeni svi veliki gradoviislamske civilizacije i svoju snagu i vitalnost su crpili upravo iz snage onog objedinjujućegfaktora, promovirajući različitost kao generator razvoja društvenih odnosa“, kazao je reisu-l-ulema.Podsjeo je da je Gazi Husrev-beg, kao veliki vakif, bio vizionar u svome vremenu, očemu će ovih dana bi riječi u različim sadržajima spomenute manifestacije.„Danas, na ovoj izložbi u Gazi Husrev-begovom hanikahu, koji predstavlja dionjegovog vakufa, susrećemo se sa radovima našeg najvećeg živućeg arhitekte svjetskogrenomea, akademika Zlatka Ugljena. Predstavljen nam je onaj dio njegovog opusa kojidokumenra njegove projekte u Sarajevu i saradnju s Islamskom zajednicom u Bosni iHercegovni.
Od Bijele džamije u Visokom, za koju je nagrađen presžnom Aga Khanovomnagradom 1983. godine, pa do projekta za upravnu zgradu Rijaseta Islamske zajednice Bosnei Hercegovine na Kovačima u Sarajevu, akademik Ugljen potvrđuje da ideja lijepog imacentralno mjesto u islamu, te da se i u jeziku savremene arhitekture ta ideja može kreavnoizrazi* – kazao je reisu-l-ulema na otvaranju izložbe.
Na kraju je poručio kako izvanredni projek* akademika Ugljena, u susretu tradicije isavremenos*, na najljepši način nastavljaju misiju Gazi Husrev-bega i snaže ideju kulturegrada u historiji islama i Bosne i Hercegovine.
