Posljednju u nizu promocija programa kandidature za funkciju reisu-l-uleme, muftija dr. Muamer-ef. Zukorlić održao je jučer (09.10.2019) u Ljubljani. Nakon što je obišao sva muftijstva koja djeluju pod okriljem IZ-e u BiH, prijestolnicu Slovenije ostavio je, kako kaže, kao slatko za kraj.
Podsjetio je, da je suštinski razlog njegovog prihvatanja kandidature ostvarenje i suštinskog jedinstva u pogledu kapaciteta da reisu-l-ulema bude neko ko dolazi sa periferije, odnosno van granica BiH, a sada, nakon povlačenja dvojica drugih kandidata, i spašavanje legitimiteta samih izbora.
Kao jedan od ključnih pojmova na kojemu je fokus njegovog programa je pojam slobode u svim oblicima djelovanja. Za problem sa potrebom najnužnijeg rješavanja, muftija podvlači diferencijaciju od politike u svakom segmentu djelovanja, jer se, smatra on, vjerovatno zbog pojedinih privatnih relacija, u Islamskoj zajednici, ćuti na povraćaj vakufske imovine, nepotpisane ugovore sa državom i sl.
„Imamo problem i ćutanje na nevraćanje vakufske imovine, ćutanje na ugovore sa državom i onda imamo teško stanje. Onda mi izvan granice BiH, u Mešihatima kao malim zajednicama umjesto da čekamo da nam pomogne Bosna, ona ne može da pomogne ni samoj sebi. Nećemo takvu stabilnost – stabilnost u destrukciji i stabilnost u dekadenci. Moramo prvo izdiferencirati odnose sa državom i politikom, gdje će Islamska zajednica biti partner državi i političarima, ali ne sa pomiješanim interesima, gubljenjem autonomnosti i njene stvarne uloge“, kazao je Muftija.
Kao jedan od problema koji su obilježili izborni proces, Muftija je govorio o neprofesionalizmu brojnih medija, gdje, podvlači Muftija, svi dobijaju šansu da nešto kažu o izborima osim kandidata, kojima je to pravo uskraćeno.
„Recite mi kakav je to slobodan medij koji pitaju sve redom, od novinara, analitičara, akademike, profesore i kandidat koji se povukao dobije prostor za intervju, a ja koji se nisam povukao ne dobijem. Zamislite to. O čemu se zapravo radi? Prvo, to nisu slobodni mediji, to su mediji koji su pod nadzorom raznih faktora moći i oni imaju stranu. Drugo, zašto oni imaju jednu stranu? Čime je, recimo, IZ-a zaslužila da je pohvali LGBT zajednica? Hvali te LGBT zajednica, hvali te Enver Kazaz, hvali te Oslobođenje, Klix, Avaz – sve bezbožnički centri. Moj zaključak je da im je ustupljen prostor koji njima pripada“, poručio je Muftija.
Ukoliko dobije emanet reisu-l-uleme u organizaciji kadrova će potencirati dva principa koji su više suštinski nego formalni.
„Prvi je kur’anski princip – Najbolji koga možete angažirati je sposoban i pouzdan. U kadrovanju ona organizacija koja uspije to da uspostavi ovaj standard – na važnim pozicijama postaviti sposobnog i pouzdanog ta organizacija ide naprijed, pa makar i nemala ustava.
Drugi princip je princip valorizacije – nagrađivanja onih kvalitetnih i sankcionisanja onih loših. Organizacija koja uspije uspostaviti ova dva principa, znajte, nju niko ne može zaustaviti na putu razvoja“, dodao je on.
Na kraju svog izlaganja Muftija je istakao da je ponosan na svoju zajednicu, na muslimane naših prostora, te da je ovo za njega kandidatura najčasniji povod a funkcija reisu-l-uleme najčasniji emanet. Emanet koji iziskuje dosta odricanja, ali je duhovna, moralna i etička slast svega ogromna.
Uslijedio je dio programa predviđen za postavljanje pitanja prisutnih članova biračkog tijela.
Izbori za reisu-l-ulemu za naredni sedmogodišnji mandat održat će se u subotu 12. oktobra 2019. godine u Sarajevu.
