U mjesecu septembru je obilježen svečani jubilej 110. godišnjice Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Centralni programski događaj priređen je u BKC-u u Sarajevu 27. septembra, između ostalog, i premijernim izvođenjem Poeme o bosanskom bijelom šehidu. O jubileju, sadašnjim i budućim aktivnostima Udruženja, izazovima i perspektivama razgovarali smo s predsjednikom Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžićem.

Preporod: Stotinu i deset godina Udruženja ilmijje je značajna godišnjica za Zajednicu, ali šta je to što treba istaknuti u široj društvenoj zajednici kada je riječ o angažmanu Ilmijje, a posebno onih koji su njena, takoreći, osovina rada – imama?

Hadžić: Ovaj jubilej je prije svega značajan za ilmijju i članove Udruženja, ali u isto vrijeme je, sigurno značajan i za Zajednicu jer ideja, misija i cilj su naš kohezivni faktor i nešto što nas ujedinjuje i drži zajedno. Poznato je i jasno i to da je Udruženje ilmijje utemeljeno na misijskim postulatima, kao samostalno i neovisno, što je jedan od razloga zašto je, vrlo često u svojoj povijesti, Udruženje bilo pogonski, kreativni točak Islamske zajednice u cjelini. Značaj imama se ne mjeri samo u njihovom obavljanju i izvršavanju postavljenih zadataka i obaveza u džematu, štaviše, to je samo jedan segment djelovanja imama. Njihov doprinos u društvenoj zbilji je holistički i kompleksniji, te samo oni koji ne žele, odnosno odbijaju to vidjeti, mogu dovoditi u pitanje takvu ulogu imama u zajednici. Kao nosioci misijskog rada u džematu, imami afirmišu etiku i univerzalna etička načela, brinu se o ugroženim džematlijama i traže rješenja za njih, organiziraju sadržaje i alternative za mlade, radi očuvanja i unapređenja kvalitete njihovog života, pokreću aktivnosti i akcije u džematima s ciljem poboljšanja uslova života kako pojedinaca tako i zajednice. Cjelokupno djelovanje imama je usmjereno ka onome što doprinosi progresu, napretku, unapređenju različitih segmenta života u svakodnevnoj realnosti, ne samo u džematu nego u cjelokupnom društvu.

Preporod: Jubilej je, uz tradicionalne aktivnosti, obilježen i dramskom izvedbom što je bio centralni događaj. Zbog čega ste se odlučili na takvu, umjetničku formu kulture sjećanja te je dramskom izvedbom podigli na viši nivo?

Hadžić: Prije svega, Poema o bosanskom bijelom šehidu je finalni produkt rada i zalaganja više različitih autora, profesionalaca i dokazanih umjetnika na ovom polju, Jažića, Vatreša, Pandžića, Latića, Burhana, Alilija, Isakovića i drugih koji su radili na tekstu Poeme koju je napisao prof. dr. Džemaludin Latić.

Profesor je, kao što to veoma dobro zna, napisao jedan emotivan tekst koji je uvakufio za Udruženje ilmijje kao spomen na imame šehide. Tada smo i došli na ideju da krenemo s komponovanjem muzike i nekolicini ljudi sam prenio svoju viziju i želju da ovu poemu predstavimo kao jedan kvalitetan scensko-izvedbeni komad ili predstavu. Adaptirali smo tekst, krenuli s komponovanjem, snimanjem, dorađivanjem, ali i dodavanjem nekih dijelova radi prilagodbe samom formatu i suštini predstave, Kao produkt tog rada nastala je ova Poema koju ste imali priliku vidjeti u BKC-u. Naša želja je da umjetnost, kao univerzalni medij i kao neizostavan dio kulturne baštine jednog naroda, ispriča priču u stradanju imama i šehida. Željeli smo da narativ o imamima i šehidima postavimo u jedan novi okvir, koji se razlikuje od dosadašnjih formi kojima smo pričali našu historiju i opisivali naša stradanja. Smatrali smo da ćemo na takav način ostaviti trajno naslijeđe generacijama poslije nas i da će ova poema, kao umjetnička forma, moći prenijeti ne samo činjenice, nego bol, gubitke i patnju koju je naša generacija proživjela. Želja nam je bila da o stradanju imama i šehida govorimo na jedan drugi umjetnički način.

Poboljšati status imama

Preporod: Shodno obimu rada Udruženja ilmijje kroz historiju postojanja, među kojima se ističe jedinstven način okupljanja imama i brojnih drugih alima aktivnih u radu Zajednice, ali i izdavaštva (Muallim, Novi Muallim, Preporod, brojne knjige, itd.), koji su planovi Udruženja za naredne godine?

Hadžić: Kao i generacije koje su radile prije nas, i postavile određene standarde, želimo imati kontinuitet i ostaviti vidljiv trag iza sebe. Aktivnosti Ilmijje će biti nastavljene u pravcu poboljšanja statusa imama, permanentna edukacija imama i razvijanje vještina i sposobnosti kod imama, unapređivanje izdavaštva, afirmaciju uloge i značaja imama u odbrambeno oslobodilačkoj borbi, kao i doprinos imama u procesu povratka, ali ne zanemarujući i rekreativne sadržaje i studijska putovanja. Naš zadatak ne može biti percipiran čisto programski, jer djelovanje Ilmijje mora biti kontekstualizirano. Mi kontinuirano prilagođavamo svoje djelovanje novonastalim okolnostima, izazovima i potrebama, kako bi naše djelovanje bilo svrsishodno. Nastojimo biti prisutni u životima imama, biti na raspolaganju u skladu s našim mogućnostima i odgovarati na potrebe sistemski, ali po potrebi i na ad hoc bazi.

Preporod: Pojavljuju li se novi izazovi koji će zahtijevati određene promjene u radu Udruženja?

Hadžić: Društvo se mijenja i naravno da se kontekst oko i u samom Udruženju mijenja i da, neke su stvari već promijenjene. Određene stvari također tek treba mijenjati, ali sve te promjene moraju biti u skladu s misijom i vizijom Ilmijje. Naši zadaci zavise od realnosti u kojoj se nalazimo, te da bi se na trenutno stanje adekvatno odgovorilo, potrebno je prolagođavati pristupe i djelovanje. Ukoliko uporedite djelovanje Ilmije od njenog nastanka, vidjet ćete da su neki izazovi ostali isti, također ćete primijetiti i da postoji nebrojeno mnogo izazova koji su nastajali i nestajali, ali isto tako i jasno je vidljivo da se djelovanje Ilmijje mijenjalo. Kao rezultat te prilagodbe, relevantnosti i značaja djelovanja Ilmijje, mi danas slavimo ovaj jubilej, koji je u isto vrijeme i dokaz značaja Udruženja u zajednici, kako u prošlosti i sadašnjosti, tako i u vremenima koja dolaze.

Pred izazove stati zajedno

Preporod: S obzirom na povećano brojno stanje džemata u dijaspori, a time i imama, postoje li planovi Udruženja za intenzivnijim angažmanom u dijaspori?

Hadžić: Imamo vrlo intenzivne razgovore s muftijama, glavnim imamima i imamima oko formiranja udruženja van domovine u skladu s propisanim normama. Trenutno imamo formiran Odbor Udruženja u Švedskoj, međutim, naši planovi su da širimo naše djelovanje i na dijasporu. Želimo da taj proces bude sistematičan i adekvatan, stoga nastojimo da i u tom smislu djelujemo sistemski, jer smatramo da jedino tako možemo ostvariti rezultate koji imaju svrhu.

Preporod: Možemo li razgovarati o tome koji su to savremeni tereti ‘’bosanske ahmedije’’?

Hadžić: Kada je u pitanju imamski poziv, moramo imati na umu da se tereti imamskog poziva koji su nastali u prošlosti ne mijenjaju i rijetko kad nestaju. U suštini, oni u jednoj ili drugoj mjeri mijenjaju intenzitet ili formu, ali suštinski ostaju isti. Ono što je otežavajuća okolnost za imame jeste i to, da se tim izazovima pridodaju novi, moderni izazovi. Takvo usložnjavanje procesa sigurno da utječe i na imamsku misiju kao takvu. Od toga da su društveni odnosi u BiH daleko kompleksniji, javljaju se i neki izazovi na koje je vrlo teško imati spreman odgovor. Imami se danas moraju nositi s globalizacijom, utjecajem medija i društvenih mreža, lažnim vijestima i dezinformacijama, promjenama u nastavi, promjenama u strukturi džemata, različitim devijacijama u društvu i sl. Sve su to izazovi s kojima se imami susreću svakodnevno. Ono što može predstavljati i izazov koji sublimira sve ove navedene jeste značajan porast islamofobije, koji čak ima značajno uporište i u politikama koje u jednoj mjeri postaju i tzv. mainstream ideje i programi. Svi ovi izazovi su breme koje nosi bosanski imam u savremenom dobu i ono što je naša obaveza jeste da kao džemat, zajedno s imamima ponesemo to breme.