Mi smo našu slobodu skupo platili. Obraćam se vama, u ime ubijenih imama, onih koji su prošli torture komunističkih kazamata, četničkih i ustaških logora, da dostojanstveno i hrabro stanemo na branik naše domovine, slobode našeg naroda i misije naše Islamske zajednice, pozivajući na dobro, a odvraćajući od zla – poručio je danas reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović na svečanosti povodom 110. godišnjice Udruženja ilmijje IZ.
Obraćajući se prisutnim u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu, gdje je premijerno izvedena i „Poema o bosanskom bijelom šehidu“, naglasio je da je ulema stajala na braniku duhovnog, kulturnog i nacionalnog bića Bošnjaka, postojano i sigurno, onako kako je znala i umjela, te da bosanski ljudi, ulema i vitezovi trebaju biti uzori.
„Sve je ovisilo o našoj hrabrosti i smjelosti, o našem odbijanju da nas se ušutka. Neka nam uzori, nakon vjerovjesnika Muhammeda, a.s., budu Husein-kapetan Gradaščević, Safvet-beg Bašagić, reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević, Mehmed-ef. Handžić, Husein-ef. Đozo, dr. Ahmed Smajlović, Alija Izetbegović i brojni drugi, znani i neznani, koji su hrabro, pouzdano i dostojanstveno gradili našu slobodu. Neka ova godišnjica bude početak jednog novog vremena, renesanse našeg bosanskog duha. I neka svi bosanski ljudi nađu svoje mjesto u njoj i tu prepoznaju vlastito biće“, istaknuo je reisul-ulema.
Kazao je da su današnja događanja začeta u prošlosti, i da su se vremenom razvijala, formirala i sazrijevala.
“Stvarnost, koju danas imamo, proizišla je iz događaja u prošlosti. Istovremeno, ona je i polje u koje se zasađuju mladice budućnosti. U tim relacijama, u tom vremenskom toku, potrebno je održati pamćenje, kako se ne bi izgubila svijest o sebi. Prekid pamćenja događa se samo usljed velikih društvenih potresa i udara sa strane. Upravo to se desilo nama. Dugo vremena, a naročito nakon Drugog svjetskog rata i uspostave komunističke vlasti, nasilno nam je zaustavljen prirodni nastavak i razvoj naših kulturnih obrazaca. Poduzeta je široka kampanja vlasti za naše odrođavanje i udaljavanje od vlastite kulture, a sve što je nosilo predznak muslimanskog ili islamskog bilo je označeno konzervativnim, prevaziđenim i nepoželjnim. I ono što se nazivalo bosanskim također je gušeno i potiskivano na margine“, kazao je reisul-ulema.
Podsjetio je da su se nakon sloma komunističkog režima Bošnjaci počeli duhovno oporavljati, oživljavati obrasce svoje kulture i zastupati ih u javnom prostoru.
„Počeli smo oslobađati svoj duh, oživljavati svoju kulturu i bogatiti je novim sadržajima. Nažalost, ubrzo smo žestoko napadnuti u svom domu: naša zemlja je razorena i poharana, a brojni spomenici kulture opljačkani, zatrti i uništeni. Posljedice su katastrofalne.
Pored ostalog, ometen je i usporen kulturni razvoj, nastupili su ekonomsko i medijsko siromaštvo, a mi smo kao narod ostali izloženi brojnim negativnim vanjskim utjecajima. I danas bi ostaci starog režima, prepakovani u demokratske odore, voljeli da nas ušutkaju i izoliraju“, naglasio je reisul-ulema Kavazović.
Zahvalivši se autoru „Poeme o bosanskom bijelom šehidu“, čija je premijera dio današnje svečanosti, kao i svima drugima koji su učestvovali u njenom izvođenju, pozvao je umjetnike, književnike, pjesnike, novinare i druge da se više uključe u kreiranje autentičnih bosanskih izričaja u kulturi i umjetnosti.
„Potrebni su nam programi koji će afirmirati naše bosanstvo, naš suživot, naše radosti i tuge, naše gorčine i strahove. U našoj Bosni je puno uzbudljivih priča i događaja. Samo ih treba iznijeti na površinu i učiniti vidljivim. Naime, kultura jedne zajednice je vanjski izraz njene biti i manifestacija njenog subjektiviteta. Kultura bi trebalo da odražava ono što ta zajednica smatra svojim vrijednostima, teorijskim i praktičnim. Kultura je naša zajednička svojina, kao što nam je zajednička i domovina“, poručio je reisul-ulema i čestitao jubilej Udruženja ilmijje.
