U Međurječju, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Čajniče, danas je u prisustvu velikog broja vjernika svečano otvorena obnovljena džamija Maldovan Ali-paše Čelje, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Otvorenju su, između ostalih, prisustvovali izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini prof. dr. Muharem Adilović, muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić, glavni imam MIZ Čajniče Avdo-ef. Šišić, predsjednica Izvršnog odbora MIZ Čajniče Anera Zagrljača, premijerka Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Aida Obuća, načelnik Čajniča Goran Karadžić, imami i drugi gosti.

Prof. dr. Muharem Adilović, prenoseći selame reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, naglasio je kako je džamija u Međurječju izvor svjetlosti i duhovnosti.

“Izgradnja džamije nije izgradnja bilo kojeg objekta, nego je posebna. Izgradnja džamije je potvrda našeg imana, izgradnja džamije je odluka da ustrajemo u našem identitetu i privrženosti islamu. Mi danas potvrđujemo da smo dobri vjernici”, kazao je Adilović.
Prisutne je pozvao na odgovoran odnos prema džamiji.

“Danas podignute glave kažemo da smo priveli kraju još jedan hajrat. Ali, moramo imati na umu da džamija obavezuje. Džamije se ne grade radi sebe, nego radi onih koji će u njih dolaziti. Nemojmo dozvoliti da ova džamija bude prekrivena paučinom, oživimo je našim prisustvom i ibadetima. Vratimo se džamiji, jer je vraćanje džamiji vraćanje svemu onome što je nama kao ljudima potrebno”, poručio je, između ostalog, Adilović.

Muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić naglasio je da je obnova i otvaranje porušenih džamija zapravo uzdizanje naroda, kojim pokazuje da zna ko je i koje su mu vrijednosti.

“Mi smo ponosni i dostojanstveni, gradimo našu domovinu. Važno je naglasiti da je ovo sedmo otvorenje ove godine na području našeg muftijstva, sutra imamo još jedno u Ustikolini, čime ćemo zaokružiti lijep proces. Hvala Dragom Bogu što je dao da budemo generacija koja će uzdizanjem džamija uzdizati sebe”, poručio je muftija Pitić.

Glavni imam Avdo-ef. Šišić ukazao je na značaj džamije u životu vjernika.

“Džamije su mjesta gdje se vjernici okupljaju, radi ibadeta, ali i međusobnog upoznavanja i zbližavanja. Džamije su rasadnici znanja, svjetionici vjere i mjesto gdje se podiže čovjek. Sretni smo što otvaramo ovu džamiju, i što smo baš mi ti koji svjedoče ovom momentu”, kazao je danas glavni imam Šišić.

Predsjednica Izvršnog odbora Zagrljača posebno je zahvalila vakifima, ali i svim ljudima koji su doprinijeli da ova džamija danas sija u punom sjaju.

“Ova ljepotica je više puta rušena, kao i druge naše džamije. Dočekali smo da je vidimo uspravnu, u njenom prvobitnom izgledu, zahvalni smo na tome”, izjavila je ona.

U ime Građevinskog odbora obratio se Kasim Čeljo, podsjetivši da je džamija izgrađena 1763. godine, te da je tokom 20. stoljeća tri puta je rušena: 1914., 1943. i 1992. godine.

“Kamen-temeljac za njenu obnovu postavili smo u septembru 2011. godine. Mi nismo mislili samo na sadašnjost, džamiju smo obnovili zbog budućnosti. Ova naša džamija ima više dimenzija, ona je džamija, nacionalni spomenik i biblioteka, stoga je njena vrijednost posebna”, kazao je on.

Kasimu i Nazifu Čelji su, za njihov doprinos u Građevinskom odboru, uručeni i prigodni pokloni.

Premijerka Aida Obuća je prisutnim čestitala na radosti otvorenja džamije, kazavši da džamija u Međurječju jedna od vrijednosti Bosansko-podrinjskog kantona.

“Ova džamija je ljepotica kojoj će se diviti i generacije poslije nas. Nadam se da će nas ova džamija zbližavati i da ćemo iz nje širiti bošnjačko jedinstvo”, kazala je Obuća.

Gradnja mira, tolerancije i suživota, obaveza je svih nas, poručio je danas načelnik Karadžić.

“U budućnosti u ovom događaju trebamo tražiti primjer kako zajednički graditi. Svjesni smo onoga što vrijedi, i mi na ovim prostorima ne možemo živjeti jedni bez drugih. Budućnost nam ne smije biti poput prošlosti, ona mora biti bolja i ljepša, za nas i našu djecu. Mi bez opstanka na ovim prostorima, vjerskog i kulturnog, ništa ne bi značili”, staknuo je on.

Džamija je jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini, a pored vjerske, ima i kulturno-historijsku vrijednost, stoga je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.