Stalno osporavanje državnosti Bosne i Hercegovine budi strah Bošnjaka kojima je ona garant opstanka i jedina zaštita od nekih novih genocida – izjavio je reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

U intervjuu za hrvatski Nacional, reisul-ulema je poručio da ucjenjivačka politika, politika blokada i stalnog podrivanja države nisu način da se stvori atmosfera povjerenja koja će ohrabriti političare da krenu putem kompromisa.

„Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini već godinama trpi od takve politike i njenih protagonista“, kazao je reisul-ulema.

Podsjetio da je lažna optužba o ulozi Islamske zajednice u izboru člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda jedna od najboljih ilustracija da se Islamska zajednica uvuče u politički teren.

„Cilj takve propagande jeste da se Bošnjaci predstave kao vjerska grupa, u kojoj nisu razdvojeni vjerski i politički autoritet, pa se pojavljuje i sistematsko nazivanje Bošnjaka muslimanima, koje su koordinirano počeli koristiti kako nacionalisti u BiH, tako i oni u Srbiji i, nažalost, neki u Hrvatskoj. Islamska zajednica je svjesna ovih nastojanja i ona će znati kako na njih odgovoriti“, kazao je reisul-ulema.

Naglasio je i da svako vaniinstitucionalno, jednostrano i nepromišljeno ponašanje u Bosni i Hercegovini nikome neće donijeti dobro i da same najave takvih scenarija Bošnjake s razlogom plaše, naročito kada se pogleda na istok Evrope i ono što se tamo dešava.

Istakao je da se nada da će u našem susjedstvu, ali i u međunarodnoj zajednici, biti dovoljno znanja i mudrosti da se ne ponavljaju greške iz devedesetih.

„Nažalost, u našem okruženju jačaju snage koje bi da nas vrate u taj mračni period, a koje imaju svoje satelite i u Bosni i Hercegovini. Brine nas i to što u posljednje vrijeme te retrogradne snage pokušavaju naći i političke zaštitnike u nekim svjetskim metropolama, koje istim očima netolerancije, sijanja straha i mržnje i prekrajanja granica silom vide svijet oko sebe“, kazao je reisul-ulema.

Između ostalog, on je u intervjuu ocijenio i da međureligijski dijalog u Bosni i Hercegovini, s povremenim nesuglasicama i incidentima, može poslužiti za primjer brojnim državama koje nisu imale historiju rata i stradanja kakvu je imala naša zemlja.
„Ljudi odlično sarađuju, zajedno grade biznise, infrastrukturu, crkve i džamije“, kazao je reisul-ulema, ali, isto tako, dodao da se ne može negirati djelovanje političkih projekata koji dosta uspješno kreiraju sliku o tome da su međuvjerski i međunacionalni odnosi na najlošijem nivou od rata.

Smatra da je riječ o snagama koje insistiraju na podjelama, segregaciji i aparthejdu, koje govore kako se ne miješaju kruške i jabuke, kako su neki manje vrijedni zbog svoje vjere, kako im treba sapun, i slično.

„Ja želim vjerovati kako te snage nisu problem samo Bosne i Bošnjaka, nego bi se njima trebali zajednički suprotstaviti, jer te netolerantne, primitivne i nasilne ideologije sve više jačaju i prijete brojnim državama i društvima. Na osnovu iskustva, slobodno mogu reći da je problem u političkim elitama i njihovim vizijama uređenja države, odnosno politikama i političarima koji truju međuljudske odnose, kako bi profitirali. Radi se o malim, iskompleksiranim, pohlepnim ljudima, željnim povijesne slave, koji bi se preko ljudskih leševa penjali na tron. Oni za sobom imaju armije medijskih, akademskih, a nekada, nažalost, i vjerskih, da kažemo, ‘radnika’, koji danonoćno siju nepovjerenje, podižu tenzije i stvaraju euforiju. Trebali bismo biti slijepi pa ne vidjeti da se iza tih velikih nacionalnih političkih ciljeva vrlo često kriju sitni lični interesi političkih elita i onih koji im služe“, naveo je reisul-ulema.
Reisul-ulema Kavazović je u intervjuu za Nacional, između ostalog, negirao i da među Bošnjacima postoji nekakvo protuhrvatsko raspoloženje.

„Postoji neraspoloženje prema određenim politikama koje dolaze iz Hrvatske i dijela Bosne i Hercegovine, ili, ako hoćete još preciznije, iz Hercegovine. Ne treba zaboraviti da je predizborna kampanja na pragu i da u svakoj državi, pa i u Bosni i Hercegovini, u tom periodu dolazi do političke i društvene polarizacije“, kazao je reisul-ulema.

Smatra da je bitno, naročito iz perspektive vjerskih zajednica, da se učini sve kako se političke nesuglasice i previranja ne bi prenijeli na ljude, pa i na vjerske zajednice i vjernike.

„Znam da je to jako teško, zbog utjecaja kojeg politika ima na javni život. Ali, ako vjerske zajednice već ne mogu zaustaviti takve političke projekte, barem bi bilo dovoljno za početak da ih ne podgrijavaju, da ne produbljuju nepovjerenje i dodatno ne polariziraju društvo“, poručio je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović u intervjuu za hrvatski Nacional.