Muftiji sarajevskom prof. dr. Nedžadu Grabusu večeras je, u okviru svečanosti povodom 30. godišnjice Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, uručeno priznanje za nemjerljiv doprinos i aktivno presjedovanje Mešihatu, njegovom jačanju i etabliranju u slovenskom društvu  kao i međunarodnoj prepoznatljivosti.

Obraćajući se ovom prilikom, zahvalio je predsjedniku Mešihata muftiji Nevzet-ef. Poriću, a kako je kazao „ovo priznanje su zaslužili i posvećujem ga aktivistima, volonterima, članovima Islamske zajednice, znanim i neznanim za nesebičnu pomoć i podršku u mom radu“.

„Povod našeg okupljanja podsjeća nas na protekli period u radu Islamske zajednice i na važne odluke koje su donosili umni ljudi i rukovodstvo Islamske zajednice u BiH za djelovanje naše administracije u Sloveniji. Mi smo 2017. godine organizirali znanstveni simpozij i štampali, na slovenskom jeziku, zbornik radova u povodu obilježavanja stote godišnjice izgradnje džamije u Logu pod Mangartom. Institucije su uvijek starije od samih objekata“, naveo je on.

Dodao je da „zajedno imamo stoljeća snažnih povezanosti i susreta preko bosanskih kraljeva i celjskih grofova, Gazi Husrev-bega koji se u Sarajevu susreo s delegacijom kralja Ferdinanda koja je na put u Carigrad, na susret sa sultanom Sulejmanom Kanunijem, krenula iz Ljubljane 1530. godine“.

„Trubar je imao kontakte na Starom Gradu u Ljubljani sa osmanskim vojnicima muslimanima iz BiH. Prešern u pjesmi Turjaška Rozamunda pjeva o lijepoj bosanki Lejli, slovenski mladići vojnici su u BiH 1878. godine, Kofranekov spomenik u Logu pod Mangartom koji simbolizira slovensko-bosansko prijateljstvo, partizani, socijalistička Jugoslavija, četrdesestogodišnja borba za izgradnju džamije, Jure Franko i olimpijska medalja u Sarajevu, itd“, kazao je muftija.

U našoj višestoljetnoj povezanosti, posljednjih trideset godina simbolizira „živo“ pamćenje ove generacije, nastavio je on.
Podsjetio je da je lično bio zakoniti zastupnik Islamske zajednice od 1.6.2006. do 30.6.2021. godine, naglasivši da su podsjećanja na taj period dvojaka – „bude snažne emocije i ponos na ono što smo uradili, ali i podsjećaju na teške kušnje kroz koje smo prolazili i terete koje smo nosili“.

„Razlog mog imenovanja za muftiju bio je odgovor reisul-uleme dr. Mustafa-ef. Cerića na tešku situaciju sa kojom se suočila administracija IZ u Sloveniji. Kada sam preuzeo rukovodstvo IZ u Sloveniji, 2006. godine naslijedio sam šest hiljada eura operativnih sredstava. Tržišna vrijednost objekata u vlasništvu IZ 2006. godine nije prelazila 1,5 miliona eura. Ne mogu iz poslovnih razloga govoriti koliko smo sredstava imali 2021. godine ali mogu reći da je tržišna vrijednost objekata u vlasništvu IZ bila blizu 50 miliona eura“, kazao je on.

Naveo je da su sagradili značajan broj objekata, ali da to nije najvažnije.

„Mislim da je važno slijedeće što želim sa vama podijeliti. IZ je u jednom periodu svoga djelovanja bila administrativni bolesnik na aparatima, poljuljanog ugleda i kredibiliteta, na margini slovenskog društva. Smatram da je naš najveći uspjeh u promjeni paradigme i uspostavljanju kredibilne institucije kojoj vjeruju njeni članovi, džematlije, organi vlasti, predstavnici crkava i vjerskih zajednica, akademska javnost, diplomatski predstavnici i šira slovenska društvena zajednica. Ako me pitate šta je bilo teže, izgraditi džamiju u Ljubljani ili promijeniti tada postojeći narativ o Islamskoj zajednici, rekao bih da je teže bilo ovo drugo“, kazao je Grabus.

Naglasio je da je oboje bilo moguće zato što su „slovenski i drugi prijatelji, otvoreni i dobri ljudi, prepoznali u nama kredibilne partnere“.

„Prijatelji su nam pomogli da izgradimo sve to. Kredibilitet i dignitet institucije je važniji od svih objekata. To će biti teže čuvati nego li održavati džamiju ili bilo koji drugi objekat u vlasništvu IZ, jer se dostojanstvo, povjerenje i kredibilitet ne mogu kupiti novcima. To se mora tvrdo graditi i stalno obnavljati“, akcentirao je Grabus.

Poručio je „neka nam u našem radu u Sloveniji budu inspiracija ljudi koji su ostavili značajan trag u slovenskom društvu: Mersad Berber, Mirsad Begić, Sani Bečirović, Samir Handanović, Senko Pličanić, Fajko Bajrović, Mejra Festić, Zlatko Čordić i mnogi drugi“.

„Na temelju našeg iskustva, IZ u Sloveniji može biti vitalna ako ostane posvećena temeljnim vrijednostima na kojima je uspostavljena naša IZ u Sarajevu – na čelu s reisul-ulemom dr. Husein-ef. Kavazovićem – našoj kulturnoj integriranosti u evropski prostor i duhovno-vjerskim vrijednostima koje su bitna odlika našeg svjedočenja i življenja islama. Na ovome ćemo razvijati viziju djelovanja i u budućnosti, ako Bog da“, zaključio je u obraćanju Grabus.

Prof. dr. Nedžad Grabus rođen je 6. juna 1968. godine u Krpeljićima kod Travnika. Nakon osnovne škole upisao je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je kasnije magistrirao i doktorirao. Trenutno obnaša funkciju sarajevskog muftije. 

Prvi put se susreo s muslimanima u Sloveniji kao student, kada je 1989. godine dolazio u Ljubljanu da obavlja imamsku dužnost. Kao imam je dvije godine proveo u džematu Jesenice. Na mjesto ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata imenovan je 2006. godine, gdje je ostao do ljeta 2021. godine. Njegovih petnaest godina u Sloveniji obilježeno je velikim uspjesima na mnogim poljima. 

„Muftija Nedžad Grabus uspio je konsolidirati Zajednicu i pokrenuti mnoga ključna pitanja za njen rad i djelovanje. U ime Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji potpisao je sporazum s Vladom Republike Slovenije o pravnom položaju Islamske zajednice. Njegova misija u Sloveniji bila je jasna i odlučna: graditi mostove među ljudima i osigurati muslimanima njihovo zasluženo mjesto u društvu. Svojim radom uspio je muslimane i Islamsku zajednicu izvesti iz anonimnosti na svjetlo i izboriti se za njihov položaj. Uvijek je bio glas tolerancije, tiho i uspješno pozivajući na miran suživot“, navodi se u obrazloženju za dodjelu priznanja.

Ističe se da je Grabus velike napore ulagao u razvoj infrastrukture Islamske zajednice, čime je jačao njenu poziciju.

„Modernija i veća infrastruktura omogućavala je bolje programe i uvjete djelovanja u većini džemata širom Slovenije. Posebno je radio na administrativnom unapređenju Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, uspostavljajući izvrsne odnose s državom i lokalnim zajednicama“, navodi se u obrazloženju.

Dodaje se da je svojim radom uspješno razvijao i jačao međuvjerski i međukulturni dijalog u Sloveniji i Evropi, sudjelujući u različitim organizacijama, poput Evropskog vijeća vjerskih lidera i muslimansko-židovskog vijeća. 

„Njegov međunarodni angažman, kako na Zapadu tako i na Istoku, učinio je Mešihat prepoznatljivim, a Islamska zajednica u Republici Sloveniji postala je poznata daleko izvan njenih granica. Vrhunac njegovog rada u Sloveniji predstavlja izgradnja Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana. Ovo je bilo ostvarenje dugogodišnjeg sna muslimana u Sloveniji“, dodaje se.

Također, ističe se da se muftija suočio s problemom koji je decenijama tištio muslimane u Sloveniji.

„Na pedesetu godišnjicu od prvog zahtjeva za izgradnju džamije u Ljubljani, objelodanio je da je Muslimanski kulturni centar Ljubljana izgrađen i da su sve financijske obveze vezane za projekt podmirene. Ljubljanska džamija nije samo obogatila izgled glavnog grada, već je Ljubljanu učinila ljepšom i otvorenijom. Ovaj arhitektonski biser je Islamsku zajednicu čvrsto postavio na vjersku mapu slovenskog društvenog prostora. Danas mostovi prijateljstva koje ona predstavlja ponosno svjedoče o radu i postignućima muftije Grabusa, te stoga zaslužuje posebno priznanje povodom ove važne godišnjice djelovanja“, zaključeno je u obrazloženju.