Komisija za slobodu vjere: Povećan broj fizičkih napada na muslimane i vakufsku imovinu u 2023. godini


shadow

Predsjednik Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić danas je u Sarajevu predstavio “Izvještaj o registriranim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini u 2023. godini”.
U Izvještaju su sadržani slučajevi kršenja ovih prava koji su zabilježeni putem direktnih prijava lica koja smatraju da su im povrijeđena određena prava, te slučajeva zabilježenih putem štampe i online medija.

Ovo je standardizirani Izvještaj koji Komisija priprema za svaku godinu, u kojem su obuhvaćeni slučajevi kršenja prava u formi fizičkih napada, napada na vjerske objekte i verbalnih napada. Većina slučajeva se dešava na području entiteta RS.

Muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić je ocijenio da Izvještaj pokazuje da još uvijek živimo u društvu koje nije adekvatno odgovorilo na potrebe svojih državljana.

„Nije odgovorilo na potrebe za vjerskim slobodama, kao što nije odgovorilo ni na potrebe iz drugih područja ljudskih prava i sloboda“, istakao je muftija Pitić.

Uz osvrt na komunikaciju sa državnim institucijama na različitim tokom protekle godine, muftija Pitić je istakao da je značajno zahvaliti im se zbog korektne saradnje.

„Ta saradnja se ogledala u odgovorima na naše upite koje smo slali na osnovu podnesenih prijava od strane pojedinaca ili grupa ljudi. Svaka institucija, osim jedne koju nećemo spominjati upravo zbog toga što je jedna, nam je uredno, na vrijeme i vrlo profesionalno odgovorila. To je ono što se događa ispod površine onoga što obično viđamo u našem medijskom prostoru“, poručio je muftija Pitić.

Upozorio je na činjenicu da mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini još nisu ni pripremljeni da se bore za svoje slobode.

„Nisu ni naučeni kako se boriti za to, a onda nametnuti, autokratski diskurs, ne samo u entitetu RS, ne ostavlja mogućnost da ljudi koriste ono što im demokratsko društvo, u kojem mislimo da živimo, daje da bi ostvarili svoja prava“, kazao je muftija.

Kako je poručio, Komisija ovim Izvještajem ohrabruje sve ljude koji svoja vjerska prava smatraju ugroženim, da joj se obrate.
„Mnogima smo pomogli na različite načine, čime je Komisija ostvarila svoju misiju“, istakao je muftija Pitić.

Osim pojedinačnih slučajeva, Komisiju prati i strateški problem odbijanja da se Islamskoj zajednici prizna društvenost, potpisivanjem ugovora sa državom.

Riječ je o problemu iz kojeg, kako je ocijenio muftija Pitić, proizilaze druge situacije kršenja prava na slobodu vjere.
„Dio dominantne politike u Bosni i Hercegovini neće o tome ni da razgovara, a da ne spominjemo eventualno traženje modusa da Islamska zajednica bude, po pitanju ugovora, barem u sličnoj poziciji kao dvije crkve koje su ga potpisale. Islamska zajednica i sve njene institucije su, dakle, još uvijek sistemski, planski i organizirano diskriminirani sa najvišeg političkog nivoa“, upozorio je muftija Pitić.

Tokom protekle godine su evidentirani i pojačani nasrtaji na vakufsku imovinu. Registrovani su primjeri otimanja čak i kroz prepravke katastarskih knjiga i sumnjive primjere privatizacija prema kojima nešto što je vakuf može biti dio stečajne mase.

  • Neke od tih slučajeva pratimo godinama i borimo se za njim. Riječ je o slučajevima vezanim za Lakišića harem u Mostaru, problem sa džamijom u Rabranima i vakuf Mehmed-paše Kukavice u Foči. Ima njih još, ali ovo su najdrastičniji primjeri koje smo upratili. Svi ovi primjeri otimanja vakufske imovine su posljedica nedostatka zakona o restituciji – ocijenio je muftija Pitić.
    Posebno je istakao kako je u protekloj godini dramatično povećan broj fizičkih napada na muslimane.
    „Neke od tih napada su radile direktno institucije sistema, konkretno policija. Drugi su bili posljedica nekog pijanstva ili maloljetničke delinkvencije. Ono što je zajedničko svim tim slučajevima jeste to da se ne rješavaju. Naprimjer, slučaj sa porodicom Memišević u Višegradu je još uvijek tamo gdje je bio. Osim što su to dvoje ljudi dobili medicinsku zaštitu u Goraždu i na KCUS, ništa drugo se nije dogodilo“, rekao je muftija Pitić.
    Podsjetio je da je u spomenutom slučaju porodice Memišević, informacija o hapšenju počinioca bila taktički potez za smirivanje javnosti na nekoliko dana.
    Ovom prilikom se osvrnuo i na slučaj Emele Mujanović koja je obznanila odluku da nakon dugogodišnje borbe napušta Oružane snage Bosne i Hercegovine zbog nemogućnosti da istovremeno nosi hidžab i uniformu.
    Kako je muftija kazao, riječ je o predrasudama i naslijeđenim obrascima ponašanja prema muslimanima, sa kojima institucije još uvijek nemaju snage da se izbore.
    „Emela se borila na sve moguće načine, sve do Ustavnog suda. Mi smo kao Komisija u kapacitetu u kojem smo mogli bili uz nju. Angažovali smo našeg kolegu koji je kao advokat branio njeno pravo, a reisul-ulema je kao vrhovni poglavar na  našem posljednjem susretu u Oružanim snagama podvukao ovo pitanje. Postoji spremnost jedne komponente sistema da se to riješi, ali još uvijek nemamo rješenje. Ona se, nažalost, morala odlučiti, što je poraz za sve nas“, kazao je muftija Pitić.
    Određeni primjeri predstavljeni u Izvještaji su razlog za zabrinutost, ali istovremeno i motiv da društvo bude uključeno u njihovo rješavanje.
    „Molim sve naše muslimane u Bosni i Hercegovini da se bore za svoja vjerska prava i prava na radnom mjestu. Posebno naše sestre koje imaju pravo boriti se za svoje dostojanstvo kao žene sa mahramom. Negdje je to teže, a negdje lakše, ali ukoliko se ne budemo borili, nećemo ostvariti svoje slobode. One postoje, ali neće doći same. U tom smislu, Komisija, kao i sve institucije Islamske zajednice vam stoje na raspolaganju“, zaključio je muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić.

Author

admin