Program obilježavanja 111. godišnjice Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini počeo je danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu promocijom knjige „Imami Srebrenice 1992-1995 – memorizacija kao zavjet i opomena“ autora Alija-ef. Jusića.

Predsjednik Udruženja ilmijje Nesib-ef. Hadžić ocijenio je da je vrlo značajno što manifestacija počinje upravo promocijom ove knjige.

„Želimo spomenuti činjenicu da naši imami imaju značajnu ulogu u bilo kojem društvenom kontekstu, kako u miru, ratu, urbanim, ruralnim sredinama, sa mladim, starijim. Jedan njemački pisac drama je kazao ‘U tvojoj kući urla laž, a istina mora da šuti’. Mi se već duži period nalazimo u okruženju gdje urla laž, a istina mora da šuti, gdje nam drugi pišu historiju, lažu o ulozi Bošnjaka, muslimana, imama. Svjedoci smo da nam žele pisati i budućnost. Vrijeme je da mi počnemo uzimati poruke iz historije, kako bi sebi osvijetlili budućnost, a sigurno da su najbolji načini da učimo kada dođemo do istine i argumenata“, kazao je efendija Hadžić.
Iskazavši radost što Udruženje ilmijje svake godine na prigodan i bogat način obilježava svoju godišnjicu, izaslanik reisul-uleme direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiz dr. Mensur-ef. Malkić ocijenio je da je „ova promocija, a prije svega autorski rad Alija-ef. Jusića, lijep primjer kako naši imami rade i doprinose svojoj zajednici, kako nastavljaju da budu aktivni bez obzira na svoju poziciju u zajednici i društvu i bez obzira na životnu dob“.

„S obzirom na sudbinu koju mu je Allah, dž.š., odredio i s obzirom na sve časne poslove koje je Alija-ef. obnašao u to sudbonosno doba za naš narod i din, našu Zajednicu i našu domovinu, možemo kazati da Alija-ef. Jusić, prije svega kao insan, a zatim i kao imam, glavni imam, oficir, autor itd., spada u red najpozvanijih osoba za pisanje jedne ovakve knjige“, kazao je Malkić.

On je naglasio da su „ovakve knjige prilika da se podsjetimo, da ne zaboravimo ali i da naučimo nešto novo, nažalost, najčešće nešto bolno i teško ali itekako bitno za nas, našu budućnost i budućnost naše djece“.

„Također, ovo štivo nanovo nas podsjeća na naše čestite imame koji su imali istu ili sličnu sudbinu svojih džemata i džematlija. Naši čestiti imami predvodili su svoje džematlije u namazu ali i u borbi, u prvom safu ali i na prvoj liniji, bili su u logorima mučeni i ubijani sa svojim džematlijama, bili su muhadžiri koji su se prvom prilikom zajedno sa svojim džematlijama vraćali na svoju rodnu grudu, na svoja ognjišta, obnavljali džamije i džemate. Mnogi naši čestiti imami kao i mnogi pripadnici naše Islamske zajednice svoje živote su položili kao šehidi za svoju domovinu, islam, porodicu i obraz“, poručio je, između ostalog, Malkić.

Knjiga „Imami Srebrenice 1992 – 1995: Memorizacija kao zavjet i opomena“, nastala je iz ljudske potrebe i moralne obaveze autora da prenese nama i budućim naraštajima ono što se događalo u Srebrenici i oko Srebrenice tokom Bosnu i Hercegovinu.
Alija-ef. Jusić, džematski imam u Potočarima kod Srebrenice i glavni imam Odbora Islamske zajednice Srebrenica tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, bio je neposredni svjedok događanja o kojima piše u ovoj knjizi.

„Ja to danima i godinama nosim, od kada sam prešao iz Srebrenice, to je emanet prema časnim insanima koji su ostali uz svoj časni narod. Ja nisam ponio hljeba u torbi kada sam krenuo iz Srebrenice, ali sam ponio spiskove svojih imama, sa biografskim podacima i tako dalje. Znao sam da treba da to jednog dana uradim, Allah mi je dao snage da to stavim na jedno mjesto“, izjavio je autor.

O knjizi su, osim autora, govorili doc. dr. Šefko Sulejmanović i prof. Osman Halilović.

„Jedna od vrijednosti knjige koju treba ovdje spomenuti jeste što predstavlja svjedočenje čovjeka koji je proveo vrijeme u Srebrenici, od početka agresije do 11. jula 1995. godine. Pored toga što je bio imam, bio je i glavni imam, dobro je poznavao procese koji su se dešavali u narodu, u Srebrenici i oko Srebrenice, ali i odnos međunarodne zajednice i predstavnika prema tom narodu i situaciji. Druga specifičnost jeste što je knjiga u cijelosti posvećena imamima, ili ja bih rekao da knjiga govori o eliticidu, planskom nastojanju ubijanja vodstva jednog naroda“, ocijenio je Sulejmanović.

Osman Halilović je naglasio da je ova knjiga jedna od najznačajnijih u širokoj biblioteci memorijskih knjiga, knjiga sjećanja, kao i naučno-istraživačkih radova koji govore o genocidu u Srebrenicu.

„Ona ima posebno mjesto, i daje značajan doprinos kulturi pamćenja, pogotovo u vremenima kada historijska epoha o kojoj govorimo nije završila. Ta agenda koja je zlonamjerna prema bošnjačkom biću i Bosni i Hercegovini je još uvijek živa, ona je jako blizu. U takvim okolnostima ovo smatram važnim doprinosom“, istaknuo je on.

Učešće u programu su uzeli i glumac Irfan Kasumović i prof. Nihad Ibrišević, a moderator je bio Emir Šečić.