Kroz naše džemate i Islamsku zajednicu Bošnjaka u Austriji mi predstavljamo i sebe u društvu i postajemo sagovornici u onim temama koje su nam bitne, izjavio je za Agenciju MINA novoizabrani glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji (IZBA) Senad-ef. Kusur.

IZBA jedna je od najvećih i najvažnijih dijasporalnih zajednica, koja aktuelno broji 43 džemata raspoređena u svim dijelovima ove zemlje. Dekretom reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini nedavno je na njeno čelo postavljen efendija Kusur.
„Svi naši džemati uvezani su sa IZ kroz tri poveznice koje su zagarantirane Statutom džemata. Prva je reisul-ulema, koji je definiran kao vrhovni vjerski autoritet. Ovime je jasno određeno vjersko usmjerenje naše zajednice i izražena opredijeljenost za čuvanje islamske tradicije Bošnjaka kao važne okosnice našega identiteta. Druga je dekret reisul-uleme, kojim naši imami stječu ovlasti da vrše svoju vjersku misiju. Treća poveznica je vakufska imovina. Sva vakufska imovina kojom raspolažu naši džemati zaštićena je odredbama definiranim u Statutu“, objasio je efendija Kusur.
Dodao je da pored formalnih poveznica smatra „da je najjača veza koju naši džemati imaju sa IZ u BiH, ona ljudska“.
„Naše džematlije često posjećuju džemate u svojim rodnim mjestima, i tamo također plaćaju članarinu, njeguju prijateljstva i rodbinske veze, i rado se uključuju u projekte i akcije u domovini. Sa takvim stavom doživljavaju i svoje džemate u Austriji. To je velika volja koja stvara čvrstu i stabilnu prirodnu vezu“, naglasio je on.
Efendija Kusur govorio je i o položaju Bošnjaka u Austriji, okupljenih oko naših džemata, i o izazovima sa kojima se suočavaju.
„IZBA okuplja veliki broj članova. Ovisno u kojem periodu i pod kojim okolnostima su doselili u Austriju, te u koju generaciju Bošnjaka na ovim prostorima se ubrajaju, razlikujemo i potrebe kao i izazove sa kojima se oni susreću. Ali, možemo kazati da su dobro integrirani u austrijsko društvo. Kada se uzmu u obzir važni parametri po kojima se može mjeriti stepen integracije, kao što su nivo obrazovanja i participacija na tržištu rada, skoro da i ne postoji razlika u odnosu na Austrijance“, smatra on.
Ocijenio je važnom ulogu koju džemati imaju u podršci „muslimanskim porodicama u očuvanju onih vjerskih moralnih vrijednosti, koje se djelimično ili u potpunosti razlikuju od popularnih stavova koje susrećemo u društvu“.
„Ovdje prije svega mislim na vrijednosti institucije braka i porodice, ali i stavljanje akcenta na duhovni razvoj i balans u svijetu opterećenome konzumerizmom. Još jedan veliki izazov pred kojim se nalazimo, jeste i postepeno otuđivanje od maternjega jezika. Novi naraštaji sve rjeđe upotrebljavaju bosanski jezik u komunikaciji i gube sposobnost njegovoga funkcionalnoga korištenja. Ova pojava posebo je izražena kod mlađe generacije naših džematlija. Bez bosanskoga jezika, teško je prenijeti suštinu naše tradicije islama i nemoguće je očuvati sve vrline koje ona implicira“, potcrtao je glavni imam.
Podsjetio je da i da su džemati „bitan mehanizam kojim pomažemo džematlijama da očuvaju svoj vjerski identitet i da njeguju našu lijepu, bošnjačku tradiciju življenja islama, a ujedno poštujući i druge tradicije koje su ravnopravni sudionici u kreiranju slike islama u Zapadnoj Evropi“.
„U ovolikom mnoštvu ponude važno je sačuvati ono što jesmo i što želimo ostati. Naše džamije su i centri društvenoga života, te preuzimaju ulogu koju bi u Bosni i Hercegovini imala druga mjesta. Nije rijetkost da ljudi u džamiju dođu kako bi se družili, kako bi dobili informaciju, savjet ili podršku. Iz ovoga postaje jasno da je uloga džamija i džemata u dijaspori polivalentna i mnogo šira nego što je to u Bosni i Hercegovini“, kazao je on.
Naglasio je da će važan fokus njegovog djelovanja biti usmjeren ka afirmaciji vjersko-prosvjetnoga rada, uvezivanju džemata kroz zajedničke projekte i programe IZ, njegovanje dobrih odnosa sa drugim muslimanskim organizacijama, kao i dijaloga sa ostalim vjerskim zajednicama i crkvama.
„U pogledu razvoja Zajednice i planiranja kadrovskih resursa, važno pitanje koje trebamo sebi postaviti jeste, kakvi imami će biti potrebni našim džematlijama, a time i našoj zajednici u skorijoj i daljoj budućnosti? Ovo pitanje sebi moramo postaviti već sada, ukoliko želimo izbjeći ozbiljniju kadrovsku krizu u vremenu koje je pred nama. Nastojat ću da pratim i afirmiram učenike medresa i studente islamske teologije, te da im omogućim prostor i priliku za stjecanje iskustva i ličnoga razvoja unutar naše zajednice. Nastojat ću ohrabriti mlade talente da se opredijele za obrazovni put koji će ih osposobiti za preuzimanje poslova u IZBA“, naglasio je on.
Ocijenio je da je ovo „važan proces u kojem ne smijemo zakazati“.
„Osjećam obavezu da afirmiram ulogu naših mualima koje svo vrijeme, otkako postoji naša zajednica, predano rade u odgoju i obrazovanju naših učenika u mektebima i džematlija u džamijama. Želja mi je da prepoznamo i vrednujemo njihov rad, te dodatno profitiramo od kompetencija i iskustava koje nam one nude“, zaključio je Senad-ef. Kusur.