Politika Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini jeste da naš narod živi u slobodi – izjavio je u bajramskom intervjuu za Radio BIR muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus.

Muftija sarajevski je govorio o položaju Islamske zajednice u bosanskohercegovačkom društvu, razvoju Muftijstva sarajevskog, evropskom putu naše zemlje, ali i najvažnijoj temi u ovim danima – Kurban-bajramu i njegovim porukama.

Podsjećajući na činjenicu da se s negodovanjem gleda na to što Islamska zajednica ima stav o pitanjima koja se tiču Bosne i Hercegovine i muslimana u njoj, muftija Grabus je naglasio da će se Zajednica „uvijek boriti za svoje mjesto u Bosni i Hercegovini, za svoja prava, i jasno i otvoreno artikulirati pitanja koja su važna za nas“.

„Bosna i Hercegovina i Bošnjaci su dio zapadnoevropske kulture i civilizacije. Po duhu, mi pripadamo islamu, koji je nastao na Istoku. Živimo u pluralnom, demokratskom društvu, i musliman u Bosni i Hercegovini može govoriti o svim problemima. Svi smo jednakopravni i svaki građanin ima pravo da izrazi svoj stav o svemu. Svi članovi Zajednice očekuje da se reisul-ulema izjasni o određenim pitanjima, da Islamska zajednica ima svoj stav. Kada Islamska zajednica želi da izrazi neki stav, ni od koga neće tražiti dozvolu, jer živimo u pluralnom, demokratskom društvu“, kazao je muftija Grabus, u razgovoru koji je vodila novinarka Merima Uzunalić.

Dodao je da Islamska zajednica ima svoje organe gdje artikulira interese.

„Unutar složenog bosanskohercegovačkog društva, postoje i drugi identiteti s kojima povremeno razmjenjujemo poglede na različita pitanja. Kao što postoje stavovi na svjetskom nivou – Vatikan koji se bavi katoličkim pitanjima, Istanbulska patrijaršija pitanjem pravoslavlja, tako postoje organi koji se bave pitanjem islama. U Bosni i Hercegovini Islamska zajednica se zanima za opći status muslimana. Islamska zajednica ne može ostati indiferentna na neka pitanja koja se tiču njenih članova i, naravno, općeg statusa našeg naroda. Ni jedna politička odluka se ne donosi u Islamskoj zajednici. Zajednica za to nema ingerencije.

Država ima nivoe gdje se artikuliraju i usvajaju zakoni, a Zajednica će uvijek biti za zakone i projekte koji su dobri za nju“, kazao je muftija sarajevski.

Muftija Grabus je ranije obnašao funkciju predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, a na osnovu iskustava koje nosi iz djelovanja u zemlji članici Evropske unije, govorio je i o tome šta bi eventualno pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji značilo za muslimane u Bosni i Hercegovini.

„Mi svoj identitet moramo čuvati, njegovati, razvijati, ali i imati refleksije kako uspostavljati komunikacije s našim prijateljima koji imaju malo znanja, i često predrasude u poznavanju našeg identiteta. Imamo velike šanse. Prvo, Evropa će nam donijeti mogućnost najboljeg obrazovanja. Drugo, pitanje sloboda u kojima se ljudi mogu razvijati. Ljudi imaju problem s identitetima, jer nisu sigurni. Mene niko ne može promijeniti, to sam što jesam i nemam problem da sjedim s bilo kim, bilo gdje u svijetu. Evropa će nam dalje omogućiti da se zaustave nacionalistički procesi. Približavanje evropskom svijetu ostavlja nam mogućnost da se govori o vladavini prava. Taj sistem će nam omogućiti da bolje profunkcioniramo, a onima koji su sposobniji omogućiti da se njihove ideje implementiraju. U tome vidim prednosti. Bošnjaci znaju gdje pripadaju, pred nama je dugoročan proces, a mi na tom putu trebamo ostati otvoreni“, ocijenio je muftija.

Naglašavajući da svako vrijeme ima svoje izazove, muftija se osvrnuo na ono što je urađeno od kraja 2021. godine, kada je imenovan na poziciju muftije sarajevskog, te je govorio i o planovima za budućnost.

„Otvoreni su novi segmenti djelovanja u Muftijstvu sarajevskom. Naravno, ima puno projekata koje možemo uraditi, ali je za bilo koju vrstu djelovanja u Sarajevu važno imati koordinaciju, i to nam predstoji u budućnosti. Neke ideje koje imamo nastojat ćemo artikulirati, a rezultati će doći ako budemo dobri. Kur’an nam kaže: Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici. Pogledajte koliko su dobra vjernici prepoznali koje je Islamska zajednica uradila. Zamislite da se sada susretne rahmetli reisul-ulema Čaušević s reisul-ulemom Kavazovićem i pita ga kako se danas radi u Islamskoj zajednici. Dok bi mu reisul-ulema Kavazović predstavio samo institucije koje imamo u Sarajevu, reisul-ulema Čaušević mu ne bi vjerovao. Trudit ćemo se“, istaknuo je muftija.

S obzirom na to da se nalazimo u danima Kurban-bajrama, muftija je ukazao i na poruke ovog blagdana.

„Pitanje Kurban-bajrama povezano je s hiljadugodišnjom tradicijom koja se veže za Božije poslanike. Kada govorimo o misteriji života i kada govorimo o tome kako je Ibrahim, a.s., tragao za istinom, bio spreman na osnovu upute koju mu je dao Uzvišeni Bog, žrtvovati sina, vidimo poruku kako je jedan roditelj, tragalac za istinom, bio spreman na Božijem putu odreći se i onog što mu je najdraže. Naravno, Bog je to nadoknadio. To je zapravo najdublja poruka Kurban-bajrama. Možemo li mi kao pojedinci uopće doći do te istine i šta ona nama znači. Kada čovjek prihvati tu istinu, kada s njom živi, onda on nema nikakvih prepreka na ovom svijetu da učini sve što je do njega i da na temelju toga, na temelju svjetla koje Gospodar spusti u srce, prolazi kroz stijene“, kazao je on.
Dodao je da je i putovanje na hadž „traganje za istinom, tajnom života, ne samo čišćenje od grijeha“.

„Taj čin, kada se Ibrahim, a.s., nastoji približiti Gospodaru, ostaje kao polog svima nama koji možemo povremeno zagrebati malo po površini i govoriti o nekom svom razumijevanju istine, ali, taj ibrahimovski ideal je zbilja nešto što ostaje kao jedan od najvećih inspirativnih povijesnih činova koje je neko kao osoba pokušao da učini na ovom svijetu. Biti predan Gospodaru, to je uspio Ibrahim, a.s., mi se ugledamo na njega“, potcrtao je muftija Grabus.

Govorio je i o tome koliko smo mi danas spremni da žrtvujemo sebe na putu do istine.

„Svaka promjena počinje od pojedinca, od nas samih. Kada govorimo o tome, vrlo je važno da pogledam ko su nam učitelji, muršidi, ko nam daje savjete. Mi, hvala Bogu, u našoj tradiciji imamo veliki broj odgovornih imama, muallima, muderrisa, šejhova, ljudi koji znaju komunicirati u sredinama u kojima žive. To je možda najveća vrijednost – da nas ljudi nauče. Teško je govoriti o sveopćoj promjeni, to su procesi, različite su struje i utjecaji. Vjerujem da ima ljudi u svim strukturama koji su predani, tihi, i dok god ima takvih ljudi, Allah će nas čuvati. Zamislite koliko je u bosanskim mahalama vjernika i vjernica koji, ne samo da vole Gospodara, nego vole čovjeka. Oni su heroji našeg života u tom duhovnom smislu“, poručio je, između ostalog, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus.