Izvještaj Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu o registriranim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere predstavljen je danas u Sarajevu.

Predsjednik Komisije muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić podsjetio je kako je ovo stručno tijelo Rijaseta osnovano s ciljem da pomaže u praćenju stanja vjerskih sloboda muslimana u Bosni i Hercegovini.

„U izvještaju za 2022. godinu registrirali smo osam slučajeva u kojima su apelanti naveli da se krši njihovo pravo na slobodu vjere. Komisija je smatrala da ti slučajevi trebaju biti uzeti u razmatranje, da su bili opravdani i poduzela sve mjere iz svoje nadležnosti“, kazao je muftija Pitić.

Prema njegovim riječima, Komisija je registrirala i pet slučajeva u medijima koji govore o kršenju prava na slobodu vjere, devet slučajeva su registrirani kao fizički i verbalni napadi, te pet slučajeva u segmentu diskriminacije koja se čini nad osobama u BiH, muslimanima pogotovo, a naročito nad djecom u obrazovnom sistemu.

„Imamo i pet slučajeva islamofobije registriranih u ovom periodu“, dodao je i naglasio namjeru da Komisija bude i dalje relevantna adresa za ostvarivanje vjerskih prava.

Pozvao je sve muslimane da se jave ako smatraju da su njihova vjerska prava na bilo koji način prekršena, i pošalju prijave Komisiji putem e-mail adrese vjerskeslobode@rijaset.ba.

Potpredsjednik Komisije advokat Emir Kovačević rekao kako je BiH učinila značajne pomake u afirmaciji i poštivanju prava na slobodu vjere i uvjerenja, ali smatra da još uvijek to pravo nije na isti način tretirano kao druga prava.

Ocijenio je kako je nepostojanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice jedan od ključnih problema koji pokazuje diskriminaciju cijele vjerske zajednice, a koja se sistemski održava kao takvom.

„Prvi i osnovni problem naglašavamo u Izvještaju da još uvijek nemamo potpisan ugovor između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice. Smatramo to neprihvatljivim. Nema nikakvog osnova da jedan takav ugovor ne bude zaključen, pogotovo ako uzmemo u obzir da su već potpisani ugovori sa Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom, a da najmnogobrojnija vjerska zajednica u BiH još uvijek nema potpisan taj ugovor. To kao posljedicu ima diskriminacija prema muslimanima u BiH i kao posljedicu ima niz drugih slučajeva kršenja prava na slobodu vjere. Pozivamo nadležne organe da se taj ugovor što prije zaključi uz uvažavanje svih specifičnosti koje islam kao vjera ima. Koliko je nama poznato, taj nacrt ugovora je prošao ekspertsku analizu i sada je došao samo u fazu političkog odučavanje. Ovaj ugovor ne bi trebao biti predmet neke političke trgovine ili nekog nadmetanja, radi se o osnovnim ljudskim pravima. Očekujemo i nadamo se da će taj ugovor biti što prije potpisan – naglasio je Kovačević.

Ukazao je na još jedan problem koji se odnosi na kršenje prava na slobodu vjere, a koje se odnose na radni odnos zaposlenika.
„Pozivamo poslodavce da uvažavaju zahtjeve radnika. Svima je nama jasno da pravo na slobodu vjere i uvjerenja nije apsolutno pravo i da ono može biti ograničeno. Međutim, ukoliko to vjersko izražavanje ne narušava radni proces ili prava nekih drugih uposlenika, poslodavci trebaju izaći u susret, omogućiti radnicima to pravo u smislu nošenja odjeće, po pitanju propisa vjerske ishrane, kao i slobodno vrijeme za džuma-namaz ili druge namaze, te slobodno vrijeme ili neplaćeno odsustvo u slučaju putovanja na hadž“, naveo je Kovačević.

Skrenuo je pažnju i na dobre primjere, kao što su odluke Ustavnog suda BiH, koji je u dva predmeta utvrdio da apsolutnom zabranom vjerskog izražavanja na radnom mjestu krši pravo na slobodu vjere. Pozvao je i druge nadležne organe da slijede ovakvu praksu, te istakao da, ako se ova prava moraju ograničiti, onda da to bude u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Jedan od velikih problema, kako je naglasio Kovačević, jeste i neriješeno pitanje restitucije, odnosno povrata nacionalizovane imovine.

„Ta priča već dugo traje, propuštene su mnogobrojne prilike da se ti zakoni usvoje i stupe na snagu. Nažalost, Islamska zajednica trpi posljedice tog nemara, pa i građani kojima je bez ikakvog pravnog osnova ta imovina oduzeta. Postoje brojna politička obećanja da će ta imovina biti vraćena. Nažalost, do danas to nije urađeno. Pozivamo sve nadležne institucije da se uozbilje, da ovo pitanje uzme kao prioritet i isprave jednu nepravdu koja je učinjena, ne samo vjerskim zajednicama, nego i mnogobrojnim građanima ove zemlje“, dodao je Kovačević.

Komisiju za slobodu vjere Rijaset Islamske zajednice osnovao je 13. septembra 2012. godine, čini je devet članova i nezavisno je, stručno i savjetodavno tijelo Rijaseta. Njen rad treba pomoći Rijasetu da što uspješnije izvršava ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.