Razvoj Bosne i Hercegovine kroz vijekove zasnivao se na vakufima i njihova osnovna namjena je da omoguće bolji život za ljude u svim segmentima, kao što su obrazovanje, infrastruktura i ekonomija, odnosno, u svemu onome što čovjeku omogućava da ugodnije i ljepše živi, kazao je u razgovoru za Preporod.info Edhem Bičakčić, predsjednik Upravnog odbora Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

On ocjenjuje kako danas vakufi imaju priliku da dobiju jedan novi zamah u okolnostima u kojima vlada liberalna tržišna ekonomija, i da utječu na podizanje općeg standarda građanstva.

„Sve su to pozitivni impulsi da bi upravljanje vakufom, ukoliko se podigne na još veći stepen, moglo dati značajne efekte i omogućiti njegovo jačanje. Poslije perioda uništavanja, rušenja i stagnacije sada dolazimo u vrijeme kada vakufi trebaju da rastu“, kazao je bivši predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH.  

Kao iskusni i uspješni poslodavac, Bičakčić je posebno istakao veliki značaj vakufa u oblasti ekonomskog razvoja.  

„Kada se govori o samom jačanju vakufa, Direkcija je osigurala značajne donacije nekih muslimanskih zemalja za izgradnju vakufskih objekata. Materijalna vrijednost vakufa raste, što se uredno provodi i knjiži kroz Vakufsku direkciju. Svi ti objekti koji se izgrade imaju tržišnu vrijednost, neki se izdaju, što znači da se obezbjeđuju odgovarajući prihodi koji se ponovo ulažu u neke druge projekte, kao što je sada slučaj investiranja u energestke objekte. Dakle, nastojimo da vakuf prati potrebe društva, da se to čini u maksimalno raspoloživim mogućim kapacitetima, a da se pri tome čuva vakufska imovina. Jer, ona se ne smije umanjivati ni u jednom segmentu. Vakuf je naše javno dobro i tako ga moramo shvatati i prihvatati. To je put trajnog dobra kojim svi, u što većem broju, treba da idemo“, smatra Bičakčić.  

Ističe da se Vakufska direkcija može ponositi pojedinačnim uvakufljenjima ljudi iz Bosne i Hercegovine, koji su svjesni značaja šta je to vakuf.   

„Vakufi su naša tradicija. Naši vakifi se odriču dijela ili cjelokupne imovine u korist vakufa. To je jedan vrlo pozitivan trend koji moramo sačuvati. Mišljenja sam da, naspram tog ekonomskog polja, kada je riječ o vakufima, prioritet trebaju biti obrazovne institucije. Znamo na kojem je nivou obrazovanje u BiH, da je to vrlo nisko i da se moraju učiniti dodatni napori po tom pitanju, jer ako ulažemo u obrazovanje, ulažemo u svoju budućnost”, poručuje Bičakčić.

Kao bivši premijer Federacije BiH Bičakčić navodi da bi uloga vakufa u ekonomskom razvoju BiH bila sigurno i daleko veća, ali da godinama naša zemlja i njeni predstavnici nisu u stanju da riješe pitanje restitucije donošenjem adekvatnog zakona.   

Napominje da bi upravo zakonom o restituciji, kojim bi se oduzeta vakufska imovina vratila na upravljanje Vakufskoj direkciji, ona bila stavljenja u službu društvu, što joj je i osnovna svrha.

„Nužno je donošenje zakona o denacionalizaciji vakufske imovine. Taj zakon jedino u BiH nije donesen u odnosu na države nastale raspadom bivše Jugoslavije. Za to je više uzroka, a jedan od njih je bio i nespremnost politike da to pitanje uredi kroz zakonodavni okvir. Svojevremeno sam pokušao taj zakon donijeti na nivou FBiH, ali to nije dozvolio Ured visokog predstavnika, jer taj zakon treba biti donesen na nivou države, što je apsolutno tačno. I onda mi je bilo jasno da će dugo trebati da se stvore takvi uslovi da BiH krene u taj proces, a evo, ni do danas se to, nažalost, nije desilo“, podsjeća Bičakčić.  

Dodaje da je donošenje zakona o restituciji na nivou Bosne i Hercegovine jedan od uslova puta Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (EU).

„BiH ima onaj program od 12 tačaka pa i u tih 12 tačaka nema zakona o restituciji. Ovaj zakon je naša potreba. Mislim da moramo stvarati politički ambijent da se to zaista i desi. Poziv treba uputiti članovima Predsjedništva i Vijeća ministara BiH, da se dođe do kvalitetnih rješenja, pa ako treba i koristeći iskustva Srbije, Hrvatske i svih naših susjednih država. Ta inicijativa može krenuti i kroz Sabor Islamske zajednice. Vjerujem da će Sabor u novom sazivu to pitanje uvrstiti i uputiti prema državnim organima. Tu je i ugovor Islamske zajednice s državom koji još nije potpisan. Sve se to nekako odgađa. Stava sam da sva otvorena pitanja treba tražiti od izabranih predstavnika da ih stave na dnevni red“, poručio je Bičakčić.