Devetog novembra ove godine obilježene su dvije godine od preseljenja na ahiret prof. dr. Samira Beglerovića. Povodom još jedne godišnjice, njegova porodica, prijatelji, kolege, saradnici i brojni studenti na različite načine su potvrdili da je živio i djelovao časno i čestito te poručili da Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i šira zajednica njegovim preseljenjem na ahiret svjedoče veliku prazninu.
Čuvajući najljepše uspomene i sjećanje na svoga profesora, brižljivo se odnoseći prema svemu onome što je on bio, studenti rahmetli Beglerovića uz učešće njegovih prijatelja i kolega u protekle dvije godine izgradili su hajr-vodu u Repovcima kod Konjica u neposrednoj blizini Repovačke džamije podižući time trajni dunjalučki spomenik svome učitelju, dragom kolegi, prijatelju, starijem bratu i „babi“– niz je imena i pojmova kojim su ga oni i drugi nazivali i opisivali.
Grupa studenata upisanih na Fakultet islamskih nauka u Sarajevu akademske 2013/2014. i 2014/2015. godine se organizirala, te uz pomoć i koordinaciju „razrednice“ Firdevse Jelovac – kako je sporazumno titulisana u bliskom studentskom društvu, izgradila hajr-vodu. O njegovoj ljubavi i porodičnoj vezi s Repovcima kazivala je profesorova supruga Mensura. Za ideju da se podigne hajr-česma u Repovcima inspiracija je bila ljubav i poštovanje rahmetli profesora prema zavičaju njegovih predaka, živopisnim Repovcima.
Spomen je inspirisan motivom vode, bliskom islamskoj i muslimanskoj tradiciji, još jednom među Božijim znakovima o kojima je rahmetli profesor govorio s posebnom pažnjom, ukazujući raskoš Božijeg stvaranja, značaj i značenja Njegovih znakova.
U realizaciji ovog dobrog djela pomogli su Refik-ef. Delić, glavni imam Medžlisa Konjic, mještani Repovaca na čelu s Mujom Avdibegovićem, Omer Lavić, kao i neimari Uzeir Zahirović i Safet Ćibo.
Inspirativno djelo i karakter profesora Beglerovića
U petak, 18. novembra ove godine, poklonjena je hatma-dova pred dušu rahmetli prof. dr. Samira Beglerovića u Repovačkoj džamiji. Hatmu su proučili profesorovi studenti. Bio je to povod da Repovce posjeti i muftija mostarski Salem-ef. Dedović, koji je i predvodio džuma-namaz. Svoju hutbu muftija je ovom prigodom posvetio sjećanju na profesora Beglerovića, te je govorio o smislu dunjalučkog života i vrijednostima čestitosti.
„Naučno djelo profesora Beglerovića kao ostavština njegova kratkog života, ali bogatog intelektualnog rada i djelovanja golemo je i inspirativno. Ali je još veće i inspirativnije djelo njegove čovječnosti, ljudskosti i humanosti. Po tome je bio prepoznatljiv na svakom mjestu i u susretu sa svima. Nesebično je svojom dobrotom, ljubavlju i pažnjom bio naklonjen ljudima, gledajući da im otklanja brige, bude im utjeha, pruža im nadu i dijeli s njima radosti i uspjehe. Takvi ljudi su dragocjenost, posebno u ovom našem vremenu kada uočavamo svekolike ljudske i moralne deficite. Zato su nam ljudi s vrlinama orijentiri, ohrabrenje, podrška i istinski putokaz kako s mjerom i vrlinom dunjalukom hoditi. A takav je bio rahmetli Profesor. I hvala Bogu da to njegovo veliko ljudsko karakterno i moralno djelo ne blijedi već ga čuvaju i baštine njegovi učenici, studenti, prijatelji, poštovaoci… U tom ljudskom djelu rahmetli profesora Beglerovića koje je isijavalo vrlinom jasno se ogledala i očitovala Muhammedova, a.s., svevremenska poruka ljudskom rodu: Ja sam poslan da upotpunim ahlak (moral, postupanje, vrline) kod ljudi!“– zabilježio je i kazao muftija u džumanskoj poruci.
Nakon džuma-namaza ispred hajr-česme, prisutnim džematlijama prigodnim riječima su se obratili glavni imam Refik-ef. Delić i muftija Dedović, te je time česma i svečano otvorena. Ovom činu je prisustvovao i ugledni konjički imam Redžo-ef. Muhibić. Nakon kraćih obraćanja glavnog imama i muftije, o Repovcima i familiji Beglerović govorio je Denis Beglerović, rođak profesora Beglerovića.
Tamo gdje su nebo i zemlja najbliži
Denis Beglerović je podsjetio da je begler u ranije doba u osmanskoj vojsci bio najviši čin, komandant vojske, a potom je govorio o Mustaj-begu Repovcu, čije pretke spominje poznati Huda Verdi Mehmed-beg u svome Beratu iz 16. stoljeća. Njegovi preci su obnašali funkcije beglera u nahiji Neretva. Podsjetio je da su tadašnji Beglerovići posjedovali kulu, koje danas više nema. Kula je, usljed teških oštećenja u Drugom svjetskom ratu, oronula, a potom i srušena 1967. godine. Kula je građena u prvoj polovini 19. stoljeća, a prvi vlasnik i, vjerovatno, graditelj bio je Mustaj-beg Repovac, kako nas je kazao Denis.
Također, govorio je i o Repovačkoj džamiji, napominjući da je izgrađena sredinom 18. stoljeća rukom Mustafa-bega Repovca. U toku svoga postojanja, nekoliko puta je obnavljana i rekonstruisana, a posljednji put 2008. godine. Turbe njegovog sina Osman-beg Mustajbegovića nalazi se nedaleko od džamije i centra sela. Planirano je da se u narednom periodu obnovi džamija, a Repovčani se nadaju da će se na listi spomenika koje TIKA obnavlja u našoj zemlji naći i vidno oronulo turbe Osman-bega Mustajbegovića.
Uspomena i sjećanje na rahmetli profesora Beglerovića te ljubav njegovih studenata i prijatelja podizanjem hajr-česme obogaćuju novim životom ovaj pitomi repovački kraj, gdje je čovjek bliže nebu i zemlji – bliže sebi.
Između natpisa na arapskom jeziku, autora dr. Kenana Čeme, profesorovog prijatelja i kolege, i riječi na bosanskom: Duša slabašna / od Gospodara ište, / da s tobom dijeli / vječno prebivalište, potekla je voda, kao simbol trajnosti hizmeta rahmetli profesora Beglerovića i njegovog naslijeđa, koje se ne da obujmiti naramkom knjiga – svjedoče svi oni koji su ga vidjeli, čuli i s njim razgovarali, a tako i autor ove novinske bilješke iz Repovaca, kojem hajr-česma pred dušu njegovog profesora nije mogla biti tek vijest. A znamo da bi nas on, u svojoj skromnosti i prefinjenom odgoju, prekinuo u kićenju hvalospjeva njemu.
