Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, našeg bitisanja ovdje i našeg trajanja – kazao je danas reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

Obraćajući se prisutnim da svečanosti povodom 486. godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, reisul-ulema je kazao da je ova godišnjica „nešto iznimno golemo, pa je velika i naša radost“.

„Život je velika tajna, on nam donosi radosti i tuge, uspjehe i neuspjehe. Tako je to i s pojedincima i s društvima. Uvijek osjetimo radost kada obilježavamo neki uspjeh, neko ostvarenje, postignuće nečeg golemog“, izjavio je reisul-ulema.

Istaknuo je da je svaka biblioteka riznica pamćenja, svojevrsna memorija jedne zemlje i jednog naroda, pa tako i Gazi Husrev-begova biblioteka.

„Naši preci nisu lijeni u kulturnim, naučnim i umjetničkim ostvarenjima i možemo biti, i jesmo, ponosni na njih. Osjećamo ih u svome biću i u svojim emocijama i blagosiljamo ih dok se susrećemo s njihovim umnim, književnim, pjesničkim i umjetničkim pregnućima, ćutimo hukove njihovog entuzijazma, volje i želje da za sobom ostave lijep trag i neku korist za one koji će doći poslije njih. Gazi Husrev-begova biblioteka je stjecište svega toga i u svojim njedrima nosi neprocjenjivu mudrost. Neka joj Allah podari dugo trajanje i neka se mnogo ljudi okoristi njenim blagom“, naglasio je reisul-ulema Kavazović.

Ocijenio je da uposlenici Biblioteke ulažu velik napor u njenom održavanju i vršenju namijenjene joj uloge, te tako nastavljaju ono što su radili i njihovi prethodnici.

„Ponosni smo i na ovo zdanje i na njih koji u jednoj ruci čuvaju emanet a drugom rade na unapređenju, dodatnom obogaćivanju fonda novim sadržajima i čuvaju visok nivo i dostojanstvo ustanove. Oni korisnicima pružaju kvalitetnu uslugu i osiguravaju im optimalne uvjete za rad. Nadam se da će i u budućem periodu zadržati dostignuti nivo i nastaviti razvijati našu kulturu“, kazao je reisul-ulema Kavazović.

Na današnjoj svečanosti predstavljen je i generacijski projekat Biblioteke – Hronike Muhameda Enverija Kadića, na što se reisul-ulema osvrnuo u svom obraćanju.

„Na prošlogodišnjem obilježavanju godišnjice obećali su nam da će intenzivirati rad na pripremi za štampu rukopisnog djela Hronike Muhameda Enverija Kadića. Koliko vidim ispunjavaju svoje obećanje i pripreme dobro napreduju. Izdavanje tog djela bit će kulturni događaj u Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo biti ponosni na njegov izgled i sadržaj“, istaknuo je reisul-ulema Kavazović.

Dodao je da „iako svjedočimo digitalizaciji i virtualnom svijetu, biblioteke neće izgubiti svoju svrhu, već će nastaviti čuvati svjedočanstva prošlih vremena“.

„Možda današnje vrijeme od nas zahtijeva da se dodatno angažiramo na sakupljanju preostalih ostataka pisanih djela naših predaka koji se još uvijek nalaze u privatnim kućama, ili izvan granica naše zemlje, a koji predstavljaju vjerodostojan izraz našeg duhovnog, intelektualnog ili materijalnog bitisanja. Sve te dragocjenosti trebale bi se naći ovdje, u veličanstvenom zdanju Gazi Husrev-begove biblioteke, kao što bi i ono neotkriveno u njenim riznicama jednog dana trebalo biti otkriveno. Na svima nama je da se angažiramo na tome“, poručio je danas reisul-ulema Kavazović.