Izborni proces je počeo po jednim, a završen po drugim pravilima, što je suprotno principu pravne sigurnosti i mislim da će Ustavni sud morati reagirati – izjavio je za BIR televiziju predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

U intervjuu, koji je vodio glavni i odgovorni urednik BIR televizije Kasim Softić, predsjedavajući Džaferović je kazao da su izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa zahtjevima samo jedne političke stranke.

„Visoki predstavnik je nametanjem izmjena Izbornog zakona pogodovao HDZ-u, računica ukazuje da je to tako. Mislim da nije trebao donositi ni amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ni na Izborni zakon u situaciji kada je izborni proces, praktično, bio okončan i Ustavni sud će morati reagirati. Glavni problem je što visoki predstavnik u svojim odlukama nije tretirao Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu“, ocijenio je Džaferović.

On smatra da izmjene nisu u skladu s presudom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH niti s principima iz presuda Evropskog suda za ljudska prava, te je istaknuo i da je prema navedenim amandmanima, produbljena asimetrija između dva entiteta kad je riječ o zaštiti prava konstitutivnih naroda, zastupljenosti i načinu odlučivanja.

Džaferović je govorio i o misiji EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, naglasivši da očekuje produženje mandata.

„Ukoliko bi se dogodilo da se pojave problemi s nečijim vetom, onda Bosna i Hercegovina ne smije imati nikakav vakum kada je u pitanju međunarodna vojna misija u našoj zemlji. Vjerujem da će postojati rezervna varijanta. Međunarodno vojno prisustvo je neophodno. Samo neprijatelji mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine, Zapadnog Balkana i Evrope se mogu zalagati da u našoj zemlji nema vojnog prisustva, a prijatelji mira i stabilnosti se zalažu da ono postoji“, naglasio je Džaferović.

Kontinuirano miješanje Republike Hrvatske i njenog predsjednika Zorana Milanovića u unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine Džaferović je ocijenio kao politiku koja će u konačnici koštati Hrvatsku.

„Bosna i Hercegovina i Hrvatska su upućene jedna na drugu. Umjesto da idemo putem rješavanja otvorenih pitanja, od strane Hrvatske i njenog predsjednika se produciraju nova pitanja i ide se u zaoštravanje odnosa. Tako ne izgledaju dobrosusjedski odnosi. Zašto to rade? Možda da bi izbjegli rješavanje otvorenih pitanja. To može biti populizam, ili utakmica koja se vodi preko leđa naše zemlje“, smatra Džaferović.

Također, komentarisao je i posljedice ruske agresije na Ukrajinu, podsjetivši da u našoj postoji ruski utjecaj, što predstavlja opasnost.

„Naši prijatelji u euroatlanskoj zajednici trebaju učiniti sve da pomognu Bosni i Hercegovini da što prije postane i članica NATO saveza i Evropske unije (EU). Što s to prije desi, bit će manje ruskog utjecaja i njegovih posljedica. Mislim da je ruska agresija na Ukrajinu otvorila oči svim donosiocima odluka u euroatlanskoj zajednici o brojnim pitanjima, među kojima i o integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU, tako i naše države. Očekujem ozbiljniji, posvećeniji odnos donosilaca odluka u euroatlanskoj zajednici prema evropskom i NATO putu Bosne i Hercegovine“, istaknuo je Džaferović.

Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, kazao je kako je kriza kulminirala u posljednjih deset godina, a kao posljedica djelovanja međunarodne zajednice i ispunjavanja mandata koji ima prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.

„Dok je međunarodna zajednica djelovala onako kako to Sporazum traži, imali smo progres, koji je u interesu svih nas u zemlji. Nažalost, međunarodna zajednica je iz nekih razloga od 2006. godine počela da popušta sa svojom ulogom, i, kako je popuštala, retrogradne snage su dizale glavu i pokušavale da na agendu stave svoje retrogradne politike. Kako je vrijeme prolazilo, to je raslo, a došlo je do svog vrhunca u ovom četverogodišnjem mandatu udarom na ustavni poredak koji je pokrenuo Milorad Dodik. Nije u tome uspio, odlazi poražen. Mislim da su retrogradne politike u padu, nisu iščezle ali sasvim je izvjestan njihov konačni krah. Ako ćemo ocjenjivati ovaj mandat, imajući u vidu situaciju u kojoj smo djelovali, možemo reći da je uspješan. Međutim, svi smo pretrpjeli štetu, jer se nismo bavili stvarima koje je trebalo da se bavimo“, kazao je Džaferović.

Poručio je da potrebno nastaviti borbu za ideju Bosne kao zemlje više vjera i nacija, koju je afirmirao prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

„Predsjednikove riječi o karakteru, duši i prirodi Bosne i Hercegovine je duboka civilizacijska ideja, jer Bosna i Hercegovina jeste ideja da ljudi različitih vjera, nacija i kultura, mogu da žive zajedno i skladno, što je pokazala i historija. Bosna i Hercegovina je imala probleme samo onda kad su retrogradne sile, koje ne žele Bosnu i Hercegovinu, djelovale protiv nje. Duboko sam uvjeren da će ta ideja na kraju pobijediti, da će Bosna i Hercegovina biti cjelovita država u kojoj će narodi i ljudi biti ravnopravni, bez obzira na kojem dijelu teritorije živjeli. Idemo ka toj ideji, nismo došli do tog cilja. Najvažnije bitke smo dobili, a vrijeme koje je pred nama treba biti obilježeno krajnjom realizacijom“, poručio je, između ostalog, u intervjuu za BIR televiziji Šefik Džaferović.