Dovišta su izraz bosanskog čovjeka za obnavljajuće podsjećanje na Boga, naglasio je danas u hutbi muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, koju je u okviru manifestacije ”512. dani Ajvatovice” održao u Donjem Vakufu.

Obraćajući se prisutnim vjernicima, muftija Grabus je kazao da dovište na Ajvatovici stoljećima čuva i njeguje islamske komponente koje su utemeljene na predanosti Bogu, čvrstoj vjeri u Njega, slijeđenju sunneta Muhammeda, a.s. i nastojanju da se islamske vrijednosti žive u bosanskohercegovačkom društvenom kontekstu.

”Prusac kao posebni duhovni, vjerski i obrazovni centar snažno je utjecao na oblikovanje duhovnog identiteta ovoga kraja. U našem vremenu i okruženju u kojem živimo važni su sadržaji koji se u kontinuitetu ustrajno realiziraju i koji nam pomažu da snažimo duh zajedništva u vjeri, poznavanje svoje kulture i da to prenosimo na mlađe generacije”, naglasio je muftija Grabus.

Podsjetio je da u tradiciji Bošnjaka postoje svijetli primjeri alima koji su bili lučonoše vjere, poput Hasana Kafije Pruščaka, Mustafe Pruščaka, Ajvaz-dede i drugih koji su svojim primjerom osvjetljavali put i pomagali da se Istina vjere ukorijeni u srcu bosanskog čovjeka.

”Ajvatovica je bila stalna borba za slobodno javno svjedočenje vjere, pravo na islamsku kulturnu komponentu u Evropi i džematsko, vjerničko okupljanje. To je posebnost našeg kulturnoga izraza u ovom dijelu svijeta u kojem je vjerska praksa bila potisnuta i dugo vremena zabranjena u javnom životu. Ajvatovica, zbog svoje suštine, ukorijenjena u srcima i umovima ovdašnjih ljudi – nije mogla biti zaboravljena, niti ugašena”, naglasio je, između ostalog, muftija.

Govor i promišljanje o Ajvatovici i vrijednostima koje vjernici žele prenijeti na generacije koje dolaze, povezan je sa željom da oni naslijede vjeru, kazao je muftija Grabus.

”Vjera se svjedoči u srcu ali se ibadeti obavljaju u konkretnom prostornom okruženju. Vjerničko iskustvo svjedočenja vjere u ovom dijelu svijeta suočavalo se sa različitim izazovima, poteškoćama i preprekama, osporavanjima i negiranjima. Svjedočenjem vjere i njenom praktičnom primjenom u Bosni i Hercegovini uvijek se nastojalo približiti idealnim kur’anskim učenjima koji su očišćeni od svih primjesa idolopoklonstva i mitologije”, naveo je muftija.

U Evropi i svijetu postoji puno mjesta koja imaju posebnu važnost za različite vjerske tradicije, podsjetio je, dodavši da su dovišta izraz bosanskog čovjeka za obnavljajuće podsjećanje na Boga.

”Vjerska i kulturna posebnost koja se ukorijenila i ustabilila u Bosni i Hercegovini, koju simbolizira Ajvatovica, jeste dio nematerijalnog islamskog evropskog kulturnog naslijeđa na kojem se zasniva naša povezanost sa zemljom i ukupnim duhovnokulturnim identitetom naše domovine”, istaknuo je muftija sarajevski.

Iskustvo života koje imamo u slobodnom, demokratskom i pluralnom društvu, kako je kazao, obavezuje nas na dodatni napor u iznalaženju oblika djelovanja koji će nam pomoći da vrijednosti islamskog učenja čuvamo i njegujemo u našem narodu.

”Zato su programi koje Islamska zajednica organizira kroz svoj zvanični obrazovni sistem kroz medrese i fakultete i neformalni kroz mektebe i različite manifestacije, kao što je i Ajvatovica, važni za afirmiranje islamskog pogleda na svijet. Duhovna, kulturna i fizička povezanost sa rodnom grudom čini čovjeka čvrstim i snažnim u svojoj domovini”, naglasio je danas muftija.

Poručio je naši odnosi moraju biti građeni na krunskim islamskim principima: odgovornosti, poštenju, poštivanju prava svih ljudi i izgradnji institucija koje su naše opće dobro.

”Naše ukupno djelovanje na području tumačenja islama mora ostati u okvirima institucije IZ. U našem djelovanju od presudne je važnosti da čuvamo jedni druge, da se čuvamo harama, lažnog govora, prenošenja tuđih riječi, ogovaranja i iznošenja neistina”, poručio je muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus.