Promocija knjige „Muslim resoulution: Bosniak response to World War Two atrocities in Bosnia and Hezegovina“ održana je večeras u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.

Urednici ove publikacije su dr. Hikmet Karčić, dr. Ferid Dautović i dr. Ermin Sinanović.

„Današnji pogled na rezolucije mora se staviti u kontekst trenutka kada su donesene, one zasigurno mogu da budu primjer i univerzalna poruka svima kako se u vremenu zla odgovara zlu odgovornošću, brigom i zaštitom drugog i slabijeg“, kazao je na početku dr. Ferid Dautović.

Mr. Nusret Abdibegović kazao je da su teška iskušenja, ratna vremena i stradanja uvijek bila prilika da se potvrde i dokažu ili izgube ljudskost, čast i dostojanstvo.

„Potpisnici Rezolucije banjalučkih muslimana 1941. godine su to znali i prepoznali i shodno tome ostavili su utiske i zlatne tragove svoga života i generacijama koje dolaze“ poručio je Abdibegović.

Rezolucije su jedinstven, neponovljiv i neusporediv akt, rekao je promotor Mustafa Spahić.

„Muslimanske rezolucije su historijska činjenica, koju moramo bolje upoznati i dati joj zasluženu pažnju. Rezolucije su jedinstven akt ne samo u Evropi, nego čovječanstvu. Ispred njih je išla ulema“, rekao je Spahić.

Publikacija sadrži integralne prijevode svih poznatih “Muslimanskih rezolucija” – rezolucija bošnjačkih elita iz Prijedora, Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Bijeljine, Tuzle, Zenice kao i dvije novootkrivene rezolucije iz Bugojna i Bosanske Dubice.

„Vrlo je važno da smo rezolucije objedinili i preveli na engleski jezik, glavni međunarodni jezik. Važno je da smo knjigu objavili na engleskom jeziku jer mislim da mi Bošnjaci imamo puno ponuditi svijetu“, naglasio je ovom prilikom dr. Ermin Sinanović.

Jedan od promotora bio je i dr. Amir Duranović. On je poručio da je knjiga bila potrebna javnosti.

„Drugi svjetski rat je bio takav momenat u kome je bilo kakva vrsta akcije mogla biti tumačena na pogrešan način i mogla je izazvati kako pozitivne, tako i negativne reakcije. Pojava rezolucija je pokazatelj kako se u složenim uslovima zadržala snaga lične i institucionalne odgovornosti prema onome što se dešavalo“, naveo je Duranović.

Rezolucije su vrijednost koju treba promovisati u ovom vremenu islamofobije i u vrijeme ataka na našu državu, naglasio je dr. Admir Mulaosmanović.

„Rezolucije su bile jasno pozicioniranje naše elite na stranu pravde, pravičnosti, na stranu slabijeg. Zašto eho ovih rezolucija nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji nije postojao? To je veliko pitanje i treba da dobije značajniji odgovor“, rekao je Mulaosmanović.

U tadašnjoj Evropi koja je bila pod nacističkom okupacijom rijetki su bili slučajevi kada su ljudi kolektivno osuđivali zločine, podsjetio je za kraj dr. Himet Karčić.

„Ključan momenat u rezolucijama jeste pitanje komšiluka, odnosno zaštite svih manjina. Rezolucije nisu identične, ali njihova tema je ista, a to je osuđivanje i distanciranje od zločina. To je ključna poruka“, zaključio je dr. Karčić.