Dužnost sarajevskog muftije prihvatam kao veliku čast ali i odgovornost – izjavio je muftija sarajevski dr. Nedžad-ef. Grabus, kojem je reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović na današnjoj svečanosti u Baščaršijskoj džamiji uručio muraselu i na njega tako prenio svoja vjerska ovlaštenja.

Svečanosti su prisustvovali zamjenik reisu-l-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Safet Softić, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, članovi Sabora, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa Islamske zajednice s područja Muftijstva sarajevskog i s njima je podijelio razmišljanja o važnosti čina predaje murasele i vjerskim utemeljenjima obavljanja ove časne dužnosti.

„Postoji opće razumijevanje uloge (i misije) muftije u islamskom svjetopogledu i posebno unutar institucije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U tradicionalnom značenju muftija tumači islamske propise i nastoji približiti razumijevanje vjere svojim savremenicima. U našem kontekstu, muftija unutar institucija IZ djeluje u okviru Vijeća muftija i sudjeluje u zajedničkom traganju za odgovorima na aktuelna pitanja s kojima se susreće IZ u tumačenju islama. IZ u svom nastojanju da nosi emanet vjere, milosti i časti u tumačenju islama vjernicima i široj društvenoj zajednici želi pridonijeti vjerskom obrazovanju i odgoju vlastitog kadra i džematlija – muškaraca i žena u zajedništvu vjere“, kazao je muftija Grabus.

Pojasnio je kako područje djelovanja muftija obuhvata područje praktične primjene islama od ibadeta do izvršavanja islamskih normi u životu vjernika, tumačenja islama kao radosne vijesti i na toj premisi misijsko djelovanje.

Obuhvata, također, kako je istakao, i poznavanje djelovanja i funkcioniranja sistema IZ, ali i razvijanje religiozne pedagogije, afirmiranje porodičnih vrijednosti, te ahlaka i odgovornosti u svim odnosima, kontinuiran rad naše Zajednice s mladima, kao i humanitarno i socijalno djelovanje.

„U takvom okviru i kontekstu, promišljanje o važnosti djelovanja imama i naravno muftije u pluralnom, demokratskom društvu, postavlja nas pred ozbiljno pitanje: Kako tumačiti islam, djelovati i ‘ostati’ blizu, u razumijevanju svijeta i islamskih vrijednosti, generacijama rođenim u ‘doba interneta’, u svijetu punom suprotnosti, stalnih promjena i čestog problema neprihvatanja autoriteta i traganja za alternativnim tumačenjima vjere? Često ističemo da su formalni pijetizam i puki ritualizam postali dominantna obilježja muslimanskog razumijevanja društvene uloge religije. Političke i društvene promjene širom svijeta te globalne komunikacije i međusobna povezanost otvorile su niz pitanja i izazova s kojima se i na našem prostoru u imamskom djelovanju ranije nismo susretali. Koliko smo kadri prenijeti sržne, temeljne poruke i sadržaje islamskog vjersko-moralnog učenja mladim generacijama?“, kazao je muftija Grabus.

Prema njegovim riječima, u otvorenom društvu uloga učitelja vjere je prenijeti poruku vjere kao nade, dobre volje, ostati moralni autoritet i moralna savjest društva, boriti se protiv novih oblika ”ropstva”.

Istakao je da je u bosanskom islamskom tumačenju akaidskih i fikhskih propisa murasela duhovna investitura, te da imenovanje za muftijsku službu, koja muftiju posredstvom reisu-l-uleme kroz lanac uleme povezuje s Poslanikom, a.s., predstavlja veliku čast, odgovornost i obavezu jer pripada neprekinutom nizu tumačenja vjere i duhovnoj hijerarhiji koja čuva svetost islamskog učenja.
„To je odlika IZ u Bosni i Hercegovini. U pluralnom društvu postoje široke mogućnosti za angažman kroz različite forme djelovanja vjerskih zajednica. U muslimanskoj učenosti je cijenjeno poznavanje Kur’ana, hadisa i disciplina koje su zasnovane na tim izvorima. Također, u pluralnoj sredini nužno je razumjeti i društveni sistem, odnos između vlasti i vjerskih zajednica, poznavati osnovna pravila slobode govora i zakonske okvire koji kažnjavaju širenje mržnje, neprijateljstva, zloupotrebu religijskijskih osjećanja itd. U mnogim zemljama u Evropi se raspravlja o administrativnim načinima organiziranja vjerskih zajednica i udruženja koja se bave islamskim djelovanjem. Institucija IZ je ukorijenjena u svijesti bošnjačkog naroda, zato je preživjela različite političko-pravne i društvene sisteme i ostala snažna i sposobna čuvati, prenositi i tumačiti islam“, kazao je muftija Grabus.

Naveo je kako će u svome poslu pokušati raditi na programima i planovima u Islamskoj zajednici koji osiguravaju i snaže njeno jedinstvo, s jedne, i njezino otvaranje prema savremenim dobrobitnim tokovima, s druge strane.

„Tako ćemo biti vjerni i pouzdani saradnici onih koji su za hrabro i odvažno susretanje tradicije i potreba da se ona pravovaljano osvježava. Trudit ćemo se da se s uglednog i časnog položaja sarajevskog muftije – podstiče dijalog sa svima (i među svima) koji na bilo koji način pripadaju islamskoj ili muslimanskoj vjeri, kulturi, nasljeđu ili naprosto osjećanju… Bit će nam itekako važno da doprinesemo ne samo vjerskom životu Sarajeva, već i njegovom kulturnom životu. U nama će naći pouzdane prijatelje i saradnike svi oni koji oslovljavaju pitanja važna za razvoj ovoga grada i regije kao sigurne sredine“, poručio je muftija sarajevski.

Dodao je da će s ove pozicije doprinositi međureligijskom, međukulturnom i međucivilizacijskom dijalogu u Sarajevu i svim medžlisima na području Sarajevskog muftijstva.

„Na to nas obavezuje naša teška nedavna prošlost, ali upravo ona nam je podsticaj da čovjek može biti biće koje se iz svoga zla može, ako mu se pomogne, uspraviti u najljepša stanja i razine svoga dobra. Zahvalan sam Svemogućem Bogu i ljudima što mi je ovim izborom za sarajevskog muftiju omogućeno da dam svoj, makar skromni doprinos, da onom izrazu o ‘Sarajevu kao evropskom Jerusalemu’ dodatno udahnemo duh, sadržaj, ljubav i međusobno razumijevanje. Naš Stvoritelj, dragi Bog, jeste Bog svih nas, Bog svih ljudi, svih vjernika i svih koji tvrde da ne vjeruju. Trudit ćemo se dati od sebe najljepše da ovaj grad i regija doprinesu našem međuljudskom sporazumijevanju“, kazao je muftija Grabus.

Pojašnjavajući kako se posebnost Sarajeva ne ogleda samo u prostornoj blizini vjerskih objekata, džamija, crkava i sinagoge, kazao je kako su posebnost Sarajeva i njegovi ljudi, muškarci i žene, vjernici i vjernice koji višestoljetnu praksu zajedničkog života i ljudske blizine nikada nisu prekidali.

„Postoje i drugi gradovi u svijetu koji imaju sakralne objekte različih vjerskih tradicija, ali ne postoji duh zajedništva kakvim stoljećima živi Sarajevo. U Sarajevu nijednom vjerniku nije tijesno i svako slavi Boga na svoj način. Time pokazujemo Božiju širinu kojom smo nadahnuti“, kazao je muftija.

Poručio je da će nastojati dostojanstveno obavljati službu, jer „dostojanstvo je vrlina koja se po učenju islama stječe Božijim stvaranjem“.

„Bog nam je to podario, ali tu vrlinu možemo izgubiti neodgovornim ponašanjem. U slučaju pojedinaca, dostojanstvo se održava moralnim postupanjem, a u slučaju institucija – ispravnim djelovanjem. Zato nam je poruka Muhammeda, a.s., stalni podsticaj: ‘Moja zajednica nikada se neće usaglasiti oko nečega što je pogrešno. Ostati vitalna zajednica znači njegovati sposobnost samokorekcije. Zajednice koje su sposobne same ispravljati svoje greške imaju prednost nad društvima koja gube vrijeme tražeći savršene odgovore i okruženja“, kazao je muftija Grabus na kraju obraćanja.