U Gazi Husrev – begovoj biblioteci u Sarajevu večeras je svečano otvorena Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa, koja će okupiti eminentne stručnjake iz ove oblasti iz regije i svijeta.
Dvodnevna konferencija, koju organiziraju Gazi Husrev-begova biblioteka i Univerzitet u Sarajevu, okupiće konzervatore i restauratore zaposlene u bibliotekama, arhivima, muzejima, univerzitetima, kao i stručnjake drugih ustanova koji se bave bibliotečkom i arhivskom građom, te umjetninama na papiru i pergamentu iz različitih sredina.
Osim stručnjaka iz BiH, na ovoj konferenciji radove će predstaviti istraživači i naučnici s Višeg instituta za konzervaciju i restauraciju iz Rima (Istituto Superiore per la Conservazione e il Restauro), Noor Međunarodnog centra za mikrofilmovanje iz Nju Delhija (Noor International Microfilm Center), Međunarodnog islamskog univerziteta Malezije (International Islamic University Malaysia), Narodne biblioteke Srbije, te Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjendištva BiH Šefika Džaferovića, te uz podršku Rijaseta Islamske zajedncie (IZ) u BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH, i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
„Sačuvano naslijeđe u pisanoj formi rječito svjedoči o vjekovnoj tradiciji poštivanja, upotrebe i čuvanja takvih dokumenata, bez obzira da li je riječ o Božijoj objavi, crkvenom, kanonskom ili šerijatskom pravu, carskom zakonu ili sultanovom ukazu, ispisanim njima poznatim grafemima i simbolima, kao što su bosančica, ćirilica, latinica, arebica ili hebreica“, naglasio je ovom prilikom direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić.
On je dodao da Biblioteka danas ima institucionalnu misiju čuvara kulturno-historijskog naslijeđa, te da posjeduje blago koje broji 10 585 kodeksa rukopisa, 23 312 dokumenta na osmanskom turskom i arapskom jeziku, više od 70 000 monografskih publikacija, te oko 1000 naslova serijskih jedinica.
Ovo je ozvaničeno, podsjetio je direktor Lavić, odlukom UNESCO-a da se rukopisni fond Biblioteke, uz Sarajevsku hagadu, uvrsti u Registar memorije svijeta, kao prvo pokretno dobro iz BiH.
Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj, između ostalog, podsjetio je kako Gazi Husrev-begova biblioteka svjedoči postojanje jednog naroda, njegove tradicije i identiteta, te ocijenio kako ovakve konferencije podstiču razmjenu znanja i iskustava i otvaraju vrata za istraživanja novih pristupa u oblasti zaštite pisanog naslijeđa.
Prisutnim gostima, zvanicama, ambasadorima, te visokim političkim i predstavnicima Islamske zajednice (IZ), u ime Ureda UNESCO-a prisutnim se obratila Lejla Hrelja, te Amel Suljović, kao izaslanik člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, koji učesnicima Konferencije poželio uspješan rad.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein ef. Kavazović izjavio je kako je Islamska zajednica ponosna na ulogu koju Gazi Husrev – begova biblioteka ima u kulturnoj povijesti naše zemlje i njenog naroda.
„Čuvanje naše kulturne baštine nije obaveza samo konzervatora i restauratora ili stručnjaka iz ove oblasti. To je obaveza svih nas kojih cijenimo prošlost i prepoznajemo tradiciju, povijest i kulturu kao izvorišta učenja za dostojanstveniji hod u budućnosti“, kazao je reisu-l-ulema.
Ovom prilikom prikazani su i inserti iz dokumentarnog filma „Ljubav prema knjigama: Priča o Sarajevu“, u kojima je prikazan napor uposlenika Gazi Husrev – begove biblioteke tokom rata na spašavanju pisanog fonda Biblioteke.
Gazi Husrev-begova biblioteka osnovana je 1537. godine, smatra se jednom od najstarijih javnih biblioteka u ovom dijelu Evrope.
Prelaskom u novu zgradu januara 2014. godine, Biblioteka je otvorila novo poglavlje svoje historije, a posebno mjesto u objektu našao je Odjel za restauraciju i konzervaciju, koji ima najopremljeniji laboratorij za zaštitu rukopisa u BiH, a zasigurno jedan od najboljih u regionu.
