U Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Vitez večeras je održana tribina “Život i djelo Kasim-ef. Dobrače”.
Tribina je realizovana kao dio manifestacije “Dani Ajvatovice”, a tokom nje su govorili direktor Studentskog centra Islamske zajednice dr. Ferid Dautović i stručni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka hafiz dr. Elvir Duranović.
„Ono što je karakteristično za islam u Bosni i Hercegovini je to da se on svo vrijeme širio pod pokroviteljstvom uleme. Prvi imami ovdje su iz džamija koje su se nalazile u utvrđenjima širili islam na ovom području. Imami su kroz stoljeća bdjeli nad islamom u Bosni i Hercegovini, podučavajući njegovoj primjeni u aktuelnom trenutku. Jedan od tih imama je Kasim-ef. Dobrača“, rekao je dr. Duranović.
Ovom prilikom je efendiju Dobraču opisao kao alima koji je cijeli svoj život posvetio islamu.
„Kasim efendija Dobrača se školovao na Azharu, te se kao mlad i školovan teolog vratio u Sarajevo, gdje se u potpunosti angažovao kroz El-Hidaje. Jedan je od osnivača Udruženja Mladi muslimani, čije se pozitivne posljedice osjećaju do današnjeg dana“, podsjetio je dr. Duranović.
Osvrnuo se i na činjenicu da je efendija Dobrača zbog toga što je bio principijelan musliman, nepravedno osuđen na zatvorsku kaznu nakon rata.
„Čak i poslije rata nikada nije dobio status koji bi zasluživao kao alim u tadašnjem društvu. Raznišljajući o tome da li bi bilo dobro da je efendija Dobrača ušao u strukture Islamske zajednice što mu je nuđeno, kao istraživač sam zaključio da mi je mnogo značajniji rad kojem se umjesto toga posvetio, rad na katalozima orijentalnih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke“, zaključio je dr. Duranović.
Dr. Ferid Dautović je iz perspektive priređivača knjige “Kasim-ef. Dobrača: Sabrana djela” istakao da je riječ o alimu čiji život i djelu podsjećaju na obavezu razumijevanja poruke islama unutar određenog društvenog konteksta.
„Ono što posebno izdvajam kada govorimo o Kasim-ef. Dobrači je to da je pokušavao učiti ulemu i one kojima se obraćao da se razumijevanje islama treba kontekstualizirati, kao i to da svaki narod treba dati svoje najbolje domaće razumijevanje islama“, pojasnio je dr. Dautović.
Kako je naglasio, Dobrača je time insistirao da bosanska ulema treba dati odgovore na određena pitanja kroz koja se prolazi.
„Time je pojašnjavao da aktuelni problemi traže duboko promišljanje i razumijevanje Kur’ana i sunneta na osnovu analogije, konsenzusa uleme i drugih temelja islama pomoću kojih se analiziraju određena pitanja i daju odgovori“, rekao je dr. Dautović.
Na tragu predstavljene tvrdnje, ocijenio je da su radovi i vazovi efendije Dobrače pokazatelj zrelosti, promišljanja i razumijevanja islama u kontekstu vremena i društveno-političkog uređenja u Bosni i Hercegovini.
Kasim-ef. Dobrača je završio Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu, a potom i arapski jezik i književnost na Al-Azharu u Kairu. Radio je kao profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi.
Bio je predsjednik El-Hidaje. Uhapšen je 1945. godine, nakon čega je ubrzo pušten. Ponovo je uhapšen 1947. godine i osuđen na 15 godina zatvora, pa mu je kazna smanjena na 12 godina. Na ahiret je preselio 1979. godine.
