U posljednje vrijeme u dijelu bosanskohercegovačke javnosti i od strane nekolicine intelektualaca povela se rasprava o bošnjaštvu i bosanstvu, a dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli prof. dr. Amir Karić naglašava da je proces izgradnje nacionalno-kulturnih identiteta Bošnjaka, Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini završen, te da je besmisleno je i politički neodgovorno negirati tu činjenicu.

U razgovoru za Agenciju MINA Karić je govorio o naciji, bošnjaštvu i bosanstvu, kulturnom i političkom identitetu, suverenitetu i drugim dilemama s kojima se susrećemo.

„Nacija je ljudska zajednica koja sebe doživljava, smatra, određuje i imenuje nacijom. Nijedna nacija ne može nastati ili nestati deklaracijom koju bi usvojila grupa intelektualaca, ideologa ili političkih komesara“, naveo je on.

Smatra da nekolicina bosanskohercegovačkih intelektualaca koji zastupaju ideju odricanja od historijskog nacionalnog imena Bošnjaci i uzimanja imena Bosanci, obrazlažući je definicijama nacije idealnog tipa, zaboravljaju elementarnu činjenicu da društvene teorije ne propisuju, već opisuju društvene pojave i procese.

„Uz to što svoju ideju romantičarski predstavljaju kao spasonosnu, zanemaruju društvenu i političku stvarnost, uporedna iskustva razvoja nacija, jednako kao što zanemaruju i fundamentalnu činjenicu dvojakog teorijskog određenja nacije, kao kulturne i kao političke zajednice. Ukratko, nacija kao kulturna zajednica podrazumijeva grupu ljudi koji su povezani zajedničkom kulturom i tradicijom. U ovakvom određenju nacija je organska zajednica koja postoji bez obzira na to da li živi u republici ili monarhiji, federaciji ili konfederaciji ili samostalnim državama nastalim disolucijom carstva, federacije ili konfederacije“, objasnio je Karić.
Naglašava da Bošnjaci kao nacija u ovom smislu osim u Bosni i Hercegovini, žive u Sandžaku i svim zemljama bivše Jugoslavije, Turskoj, gotovo u svim zemljama zapadne Evrope, SAD, Kanadi, Australiji.

Kako ističe, „naivno je, površno, apsurdno i štetno mnogo toga što su u proteklih nekoliko mjeseci javno govorili pojedinci, koji smatraju da bi u Bosni sve bilo drugačije kada bi se Bošnjaci odrekli imena i uzeli ime Bosanci“.

„Jednostavno pitanje na koje bi takvi pojedinci trebali odgovoriti glasi: zašto Crna Gora ima slične probleme kao i Bosna, iako je Ustavom definisana kao građanska država i nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo, što će reći Crnogorci? Da li misle da bi se okončale muke i čerečenje bosanske države kada bi se Bosna i Hercegovina definisala kao građanska, kao što je Crna Gora, i da su nosioci suvereniteta građani Bosanci, kao što su građani Crnogorci, ako se ne bi uklonile antibosanske politike u Bosni i izvan nje? Mentalni eksperimenti mogu se primjenjivati u različitim okolnostima, ali zalagati se za eksperiment nad bošnjačkim narodom, zalažući se za promjenu njegovog imena, nečuven je diletantizam“, smatra Karić, dodajući da je „svima jasno da je glavni izvor ovovremene političke nestabilnosti Bosne i Hercegovine kao i Crne Gore u politikama čiji je korijen u Beogradu i političkim snagama koje i dalje otvoreno zastupaju ideju velike Srbije, sada pod imenom „srpskog svijeta“.
Poručuje da antibosanske politike ne mogu biti zaustavljene zamjenom imena, kada bi ona i bila moguća, već jačanjem državnih kapaciteta i sveukupnim razvojem Bosne i Hercegovine.

Na pitanje da možemo ostati Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, a biti Bosanci, Karić objašnjava da je to pitanje odnosa političkog i kulturnog identiteta kod svih bosanskohercegovačkih naroda.

„Politički identitet se odnosi na ono što je svima zajedničko i čemu se teži radi javnog dobra i zajedničkog interesa. Jedinstven politički identitet ne zahtijeva zanemarivanje zasebnih kulturnih identiteta. Njegovanje obje vrste identiteta sasvim je normalna pojava. Uslov za nastanak političkog identiteta je političko zajedništvo. Da bi se on izgradio i održao potreban je rad na poduhvatima u kojima se ogledaju nade većine stanovnika jedne zemlje. Prema tome, u našem slučaju izgradnja bosanskohercegovačkog političkog identiteta, koji prihvata činjenicu o postojanju tri nacionalno-kulturna identiteta, proces je u kojem ćemo se morati dugoročno angažirati“, naglasio je Karić.

Ističe da je najveća odgovornost na Bošnjacima kao najmnogobrojnijem narodu i njegovim političkim i drugim društvenim elitama.
„Koliko god bilo izazova i opstrukcija, pa čak i otvorenih prijetnji destrukcijom države, mi nemamo pravo na malodušnost i malaksalost, zbog naših potomaka kojima moramo ostaviti zemlju u boljem stanju od sadašnjeg. Predstoji nam izgradnja i bosanskohercegovačkog političkog identiteta koji će se razvijati paralelno s konsolidacijom i jačanjem Bosne i Hercegovine“, zaključuje Karić.