Član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) Ejup Ganić poručio je povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine da sa zadovoljstvom trebamo obilježiti ovaj državni praznik, te se sjetiti svih onih koji su odbranili suverenitet i integritet države.
„Mi smo odbranili ovu državu, ona je na svjetskoj karti suverena i međunarodno priznata. Svi koji se osjećaju patriotski sa zadovoljstvom će obilježiti 25. novembar. Ima i onih koji su zamišljali drugačiju situaciju raspadom Jugoslavije, imali su neke druge želje. Međutim, ovo je država starija od susjednih država, koja se održala. Mi ne možemo natjerati svakoga da slavi, proslavlja, ostale su te neke infekcije iz domena agresije koje se još uvijek protežu. Međutim, sa zadovoljstvom treba da idemo u susret ovom datumu i da se prisjetimo svih onih koji su odbranili suverenitet i integritet ove države u godinama agresije“, poručio je Ganić.
Također, prisjetio se i 21. novembra 1995. godine kada je parafiran Dejtonski mirovni sporazum. Kako kaže, ovaj sporazum je teško kritikovati, jer je donio mir i trebao je da kreira mogućnost da se država dalje razvija.
Ukazao je na dva bitna elementa koja su, kako kaže, Dejtonom pogrešno koncipirana.
„Nažalost, čitav taj program kako je formulisan kroz razne anekse nije eksplicitno obezbijedio povratak prognanih. Pored svih instrumenata koje je predvidio, veoma mali broj ljudi se vratio na svoje ognjište odakle je prognan. To je i velika pobjeda agresora, koji su vršili etničko čišćenje i obespravili veliki broj naših građana. Dejtonski sporazum je trebao da ima klauzulu da, ukoliko se za tri ili četiri godine ne vrati više od pedeset posto prognanih na svoja ognjišta, sjedne i promijeni aranžman u smislu da se traži drugo rješenje ukidanjem entiteta, pa onda da se pređe u drugo unutrašnje uređenje države koje će biti efikasnije i pravednije. To je prva velika greška u tom sporazumu“, smatra Ganić.
Iznio je zamjerku i na još jednu stavku – s obzirom na to da je Dejtonom omogućena blokada rada državnih institucija, kao što je Dom naroda Parlamenta BiH.
„Druga velika greška je što je Dejton Parlement na neki način unazadio, ostavio je Dom naroda u kojem iz sva tri naroda ima po pet predstavnika, i što je u tom Domu naroda trebalo da bude odlučivanje većinom glasova, a da se konsenzus traži samo kada su u pitanju vitalni nacionalni interesi. Dakle, trebalo je definisati ključne nacionalne interese na kojima ne može biti preglasavanja. Nažalost, to nije urađeno tako da je Dom naroda postao pijaca, blokira šta god ko hoće i kada god ko hoće. Parlament koliko god dobro radio, Predstavnički dom to sve na neki način može zaustaviti bez dobrog razloga na Domu naroda. To je veliki nedostatak i velika greška“, ističe Ganić.
Naglašava da je očekivao konkretne poteze onih koji to mogu uraditi, a kako bi ispravili nedostatke.
„Ono što sam ja očekivao je da visoki predstavnici mijenjaju te stvari, prvenstveno ukidanjem Doma naroda ili reformulacija njegove uloge i definisanje eksplicitno oblasti gdje treba da bude neki konsenzus. Druga stvar se tiče izbjeglica, to je jedna velika historijska greška, podvala, nepravda, jer se prognani nisu vratili. Tako da, kad govorimo o Dejtonu ističemo dobru stranu što je zaustavio rat i agresiju, ali nije napravio osnov za funkcionalnu državu“, kazao je on.
Poručio je da zajedno s međunarodnom zajednicom to trebamo popravljati i mijenjati, a kako bi uskladili s evropskim standardima i zakonima.
